Nastup svakog od jedanaest predsjedničkih kandidat(kinj)a na prvom - i jedinom - televizijskom sučeljavanju održanom prije prvog kruga izbora imat će vrlo male ili gotovo nikakve reperkusije na izborni rezultat, tvrde komunikacijski stručnjaci koji su i sami bili angažirani u brojnim izbornim kampanjama.
Nekoliko je razloga zbog čega sučeljavanje neće imati vidljivijeg učinka na ishod prvog kruga predsjedničkih izbora. Prvo, to je bila jedina televizijska debata, format tog sučeljavanja bio je takav da su kandidati bili vremenski jako ograničeni pa stoga nisu ni imali pravu šansu da ostvare značajniju prednost nad protukandidatima, te možda i najbitnije - i ta jedina TV debata organizirana je prekasno.
Minimalna promjena
- Većina birača već je i prije sučeljavanja na HTV-u odlučila za koga će glasati u prvom krugu. I ako će netko nekome i “istrgnuti” koji glas zbog te debate, to će se mjeriti u promilima. I zato mi takvu eventualnu promjenu, koja će biti minimalna, nećemo moći vidjeti, detektirati, odnosno izmjeriti do kraja. Osim toga, kampanja traje već tri mjeseca, ljudima je već pomalo i dosta, zasićeni su politikom. Građani su na temelju svojih osobnih uvjerenja i preferencija odlučili kome će dati glas i prije ove HTV-ove debate.
Drugim riječima, nekoliko dana prije samih izbora bazen neodlučnih birača, a na koje bi eventualno mogla presudno utjecati debata, vrlo je malen – kaže komunikacijski stručnjak Petar Tanta. Dodaje kako zbog svega navedenoga neku osjetnu štetu u prvom krugu najvjerojatnije neće imati niti Miroslav Škoro usprkos svom lošem nastupu. Slično tvrdi i Gordan Turković, stručnjak za politički marketing koji je savjetovao kandidate i političke stranke u brojnim izbornim kampanjama u Hrvatskoj i susjednim državama.
- U ovom konkretnom slučaju, od predizbornog sučeljavanja na HTV-u nije razumno očekivati da će promijeniti trend kampanje ili iole značajnije utjecati na konačan rezultat bilo kojeg od 11 predsjedničkih kandidata. Mi bismo mogli govoriti o korelaciji televizijskih debata i rasta ili pada rejtinga kandidata kada bi takvih sučeljavanja tijekom jedne kampanje bilo više i kada bi debate započele puno prije održavanja samih izbora. Jer svi znamo da je pet dana prije izbora većina birača već formirala svoje stavove i da su zapravo već odlučili za koga će glasati.
Stoga ova HTV-ova debata koja je organizirana prekasno, samo par dana prije prvog kruga izbora, ne može puno utjecati na promjenu stava birača. Osim toga, tome (statusu quo) kumovao je i konkretni format ovog HTV-ova sučeljavanja koji kandidatima nije omogućio da ostvare značajniju prednost nad konkurentima – tvrdi Turković. No, stvari bi se ipak mogle promijeniti nakon 22. prosinca, u drugom krugu predsjedničkih izbora, bude li više televizijskih debata i bude li prva organizirana ubrzo nakon održavanja prvog kruga.
Debata finalista
- U drugom krugu priča bi mogla biti drugačija jer će ostati samo dva kandidata, pogotovo bude li više od jedne debate i započnu li odmah televizijska sučeljavanja finalista. U tom bismo slučaju mogli govoriti o određenom utjecaju ishoda televizijskih debata na konačan izbor birača. Posebno ako bi jedan kandidat na TV debatama bio puno uvjerljiviji od drugoga. Onda bi odličnim nastupima u televizijskim debatama netko stvarno mogao popraviti svoje izborne šanse – kaže.
Iako su, dodaje, najbolji dojam u HTV-ovoj debati ostavili aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Katarina Peović (Radnička fronta) i neovisni kandidat Dario Juričan (aka Milan Bandić), nitko od njih to neće moći značajnije “materijalizirati” u nedjelju na biralištima zbog već spomenutih razloga: to je bila prva i jedina debata, a i takva je organizirana prekasno, kada je većina birača već odlučila kome će dati svoj glas.
- Primjerice, Zoran Milanović u nedjelju vjerojatno neće imati puno štete od jako dobrog nastupa Katarine Peović jer je debata došla prekasno. Da je bilo drukčije, da su debate počele ranije i da ih je bilo više, onda bismo mogli govoriti o utjecaju nastupa pojedinih kandidata na TV sučeljavanjima i njihovog konačnog rezultata izbora. Stoga bi od ove HTV-ove debate Milanović i SDP mogli eventualno imati štete tek na nekim drugim izborima, ako bi konkurenti na ljevici poput Peović nastavili u formi kakvu su pokazali na HTV-ovu sučeljavanju – tvrdi Gordan Turković.
Prijenos debate gledalo je gotovo 700.000 građana
Prijenos sučeljavanja jedanaest predsjedničkih kandidata na HRT-u gledalo je gotovo 700.000 ljudi - priopćili su jučer s HRT-a. Navode kako je to u utorak bio uvjerljivo najgledaniji sadržaj na svim televizijama koji je gledalo visokih 18 posto opće populacije (AMR) odnosno 699.686 ljudi, kako to pokazuju podaci tvrtke AGB Nielsen.
- HRT je sučeljavanje prenosio i na svom Četvrtom programu, gdje ga je gledalo 1,84 posto opće populacije, odnosno 71.611 ljudi, čime je gledanost bila još i veća. O velikom zanimanju za sučeljavanje, koje je održano jedino na HRT-u, govori i podatak kako je udio u gledanosti, SHR, iznosio visokih 46,1 posto, odnosno nešto manje od polovice svih onih koji su u tom trenutku bili pred svojim malim ekranima - navedeno je u priopćenju HRT-a, u kojem stoji kako su “javni medijski servis citirali brojni drugi mediji koji su iz minute u minutu pratili tijek sučeljavanja, a veliko zanimanje vladalo je i za dolazak kandidata u HRT-ov studio gdje je sučeljavanje održano”. (R. Vuković)