Mađarska vojska napušta mirnodopski pristup i prelazi na ratni ustroj, govori Kristóf Szalay-Bobrovniczky, mađarski ministar obrane, na snimci koju su ovog vikenda u javnost pustili iz stožera Pétera Magyara, glavnog mađarskog oporbenog čelnika.
Snimka je nastala još u travnju 2023. godine, u jeku čistke kojom su iz mađarskih oružanih snaga i vojne obavještajne službe uklonjeni deseci prozapadnih časnika, čija je naklonjenost NATO savezu ocijenjena kao odstupanje od službene politike mađarske vlade. Među njima je bio i Romulusz Ruszin-Szendi, tadašnji načelnik Glavnog stožera, koji je početkom ožujka ove godine objavio kako se pridružuje Péteru Magyaru kao savjetnik za sigurnosna pitanja. On je smijenjen 27. travnja 2023. godine, dakle taman u vrijeme nastanka sporne snimke.
Na snimci ministar obrane još govori kako mađarska napušta sve mirovne misije NATO saveza te kako vojska, nakon "programa pomlađivanja", odnosno upravo provedene čistke, prelazi na "nulti stadij" priprema za rat. Budući da su od tada prošle dvije godine, pretpostavlja se da je vojska – koja posljednjih godina prolazi intenzivan program naoružavanja – napravila još koji korak prema ratnom ustroju, a o tome svjedoče postupci koje je Mađarska povukla prema svojim susjedima.
Tako su na granicu s Ukrajinom postavljeni netom nabavljeni zapadni protuzračni sustavi, a ovog vikenda iz istih oporbenih krugova puštene su informacije o tajnim isporukama oružja Srbiji – riječ je o 66 moderniziranih oklopnih vozila – kao i o zajedničkim vježbama mađarskih i srbijanskih specijalnih postrojbi.
Mađarski nezavisni mediji također ukazuju na izjave vladinih dužnosnika kako Mađarska, u slučaju novih sukoba na Balkanu, neće stajati po strani, dok je Péter Magyar, komentirajući postupke Viktora Orbana, osudio "poticanje nereda" prilikom nedavnih napetosti u BiH, kada su pripadnici specijalne antiterorističke jedinice, koji su stigli u BiH pod krinkom zajedničkih vježbi i obuke s policijom RS-a, stali u zaštitu Milorada Dodika pred uhićenjem.
Invazija na Ukrajinu. U dogovoru s Kremljom
S druge strane, Ukrajina je ovog vikenda, u vrijeme objave snimke, uhitila više osoba osumnjičenih za suradnju s mađarskim obavještajnim službama, za koje su prikupljale informacije o ukrajinskim snagama u Zakarpatju, koje Orban svojata kao mađarski teritorij, slično kao i dijelove Hrvatske. Prema tumačenju mađarske oporbe, invazija na Ukrajinu i pripojenje njezinih dijelova je stvaran plan u slučaju ruskog ovladavanja Ukrajinom, sve naravno u dogovoru s Kremljom.
Mađarski osvajački planovi su po ovim izvješćima, dakle, već daleko nadišli koreografiju karata velike Mađarske koje su postale uobičajeni rekvizit Orbanove politike. Kolika je realna opasnost od eskalacije i prijeti li Hrvatskoj stvarna opasnost od mađarske ekspanzionističke politike, pitali smo Marinka Ogoreca, vojnog analitičara.
– Živimo u vrlo turbulentnim vremenima preslagivanja globalne međunarodne scene i redefiniranja međunarodnih odnosa sukladno aktualnim procesima koji restrukturiraju međunarodnu zajednicu u cijelosti. Samim time, cijeli niz općeprihvaćenih društvenih vrijednosti i standarda koji su do sada bili neupitni i određivali smjer razvoja međunarodne zajednice sada se u velikoj mjeri relativiziraju. Ukratko, sve ono što nam je donedavno bilo pozitivno i razumljivo samo po sebi sada je pod upitnikom novih procesa i definiranja novih vrijednosti koje u značajnoj mjeri odstupaju od dosadašnjih.
U tom kontekstu mora se ozbiljno procjenjivati i sadašnja, sve radikalnija politička retorika pojedinih mađarskih političara. Mađarska nam je susjedna država, partner u NATO-u i EU-u, što se svakako treba uvažavati, ali jednako tako moramo ozbiljno analizirati činjenicu da mađarski premijer Orban u nekoliko navrata pokazuje pretenzije na povijesne hrvatske prostore. Konkretno, kada nepoznat-netko nosi šal s granicama velike Mađarske, onda se to može protumačiti samo kao izraz njegova osobnog radikalizma, ali kada to učini mađarski premijer, onda je u pitanju ozbiljna politička poruka i tako se treba tumačiti.
Ako uzmemo u obzir mađarske poteze te činjenicu da otvoreno govore o pripremama za rat, čini li hrvatska Vlada dovoljno kako bi odgovorila na ovakve prijetnje?
– Republika Hrvatska je od 2000. godine pa gotovo do današnjih dana zanemarivala svoj vojni potencijal i nužne obrambene pripreme zemlje, zbog čega smo došli u situaciju da u razmjerno kratkom vremenu moramo dostići samodostatnost vlastitih obrambenih potencijala. Taj problem se značajnije uočio u vrijeme dok je ministar obrane bio gospodin Krstičević, koji je i započeo ozbiljne procese revitalizacije hrvatskih oružanih snaga, a ti procesi su nastavljeni i danas, pri čemu je ministar Anušić prvi detektirao potencijalne prijetnje od strane našeg sjevernog susjeda.
Trenutno su obrambene pripreme Republike Hrvatske na zadovoljavajućoj razini, međutim, mora se voditi računa o činjenici kako gotovo dvadeset godina nije bilo zadovoljavajućih ulaganja u naš obrambeni sustav i sada nije lako dostići propušteno u razmjerno kratkom vremenu.
Može li se, u ovom kontekstu, govoriti o propuštanju drona koji je pao na Zagreb kroz mađarski zračni prostor kao o činu agresije?
– Želio bih vjerovati kako se radilo prije svega o nesnalaženju u novim okolnostima. Vjerojatno nikad nećemo doznati koji je bio konkretan razlog zbog čega je lansirana besposadna letjelica ukrajinskog podrijetla prema zemljama članicama NATO-a, kao ni zadaću tog projektila.
Mora se naglasiti kako je to bilo početno razdoblje ruske agresije na Ukrajinu i samim time bilo je jako puno nepoznanica u cijelom nizu postupaka kako na strani obrambenih subjekata napadnute zemlje, tako i njoj susjednih zemalja, u koje pripada i Mađarska.
Očigledno je navedena besposadna letjelica pala usred Zagreba sasvim slučajno, nakon što je potrošila sve gorivo. U tom kontekstu, Mađarska se očigledno nije snašla na vrijeme kako bi reagirala, kao ni naša zemlja, i po svim poznatim podacima, to je jedini relevantan zaključak. Srećom, cijeli taj događaj nije završio s puno tragičnijim posljedicama.
Ukrajina neće pasti, ali...
Računaju li mađarski planovi na rusko potpuno osvajanje Ukrajine, čime bi Rusija praktički stigla u naše susjedstvo? Kakav scenarij bi u tom slučaju čekao Hrvatsku?
– Vrlo teško je procijeniti mađarske vojne i gospodarsko-političke planove, kada nije poznata njihova čvrsta dokumentiranost, kao ni njihove geopolitičke analize u vezi sa sukobom u Ukrajini. Isto tako, bilo bi u ovom trenutku vrlo neozbiljno davati prognoze o ruskom potpunom osvajanju Ukrajine, jer trenutno to uopće nije vojno-strateška opcija ni s ruske strane.
Kakav će biti daljnji razvoj događanja vezanih uz rat u Ukrajini, kao i njihov odraz na mađarsko postupanje, vidjet će se u doglednoj budućnosti.
Kako biste prokomentirali ulogu Mađarske na Balkanu i jesu li možda računali i na drukčiju politiku SAD-a nakon izbora Donalda Trumpa prema ovoj regiji (npr. napuštanje Kosova, ignoriranje secesionističkih najava iz Republike Srpske)?
– Sudeći po retorici i postupcima nositelja sadašnje mađarske politike, očigledno imaju određenih geostrateških pretenzija na prostore koji nisu njihovi. To se može protumačiti mogućim mađarskim prihvaćanjem novih realnosti u globalnoj politici, koje u većoj mjeri ne sankcioniraju teritorijalne promjene nasilnim putem, iako ih formalno ne podržavaju.
Koliko su mađarski politički čimbenici mogli računati na drukčiju američku politiku prema prostorima jugoistoka Europe, teško je sada komentirati jer predsjednik Trump je prilično nepredvidiv. Pretpostavljam da su toga svjesni i mađarski politički čimbenici.
Što, po vašemu mišljenju, Hrvatska mora učiniti suočena s ovakvim otvorenim prijetnjama?
– Hrvatske vlasti su očigledno svjesne aktualnih međunarodnopolitičkih promjena i u tom kontekstu poduzimaju najvažniju mjeru – jačanje sigurnosnog sustava Republike Hrvatske i njegovo što veće osamostaljivanje, ulaganjem u vlastite obrambene potencijale i jačanje Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Nadajmo se kako će taj sustav u dogledno vrijeme biti dovoljno jak za prevenciju bilo kakve agresivne politike koja bi mogla doći iz sjevernog, južnog ili istočnog našeg susjedstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....