StoryEditor
IZLOŽBA

Danijel Žeželj: ‘Moj strip o Van Goghu ruši lažnu mitologiju o prokletom umjetniku‘

Segmenti iz umjetnikova života se baziraju na stvarnim okolnostima, no izmaštani su
Danijel Žeželj
 Ronald Goršić/Cropix

Danijel Žeželj 18. lipnja u Galeriji Kranjčar otvorit će izložbu na temelju svoje nove grafičke novele koja se bavi biografijom nizozemskog umjetnika Vincenta van Gogha. Tim će povodom Žeželj izvesti i performans s glazbenikom Alenom Sinkauzom.

Izložba i perfomans ujedno su i promocija grafičke novele o van Goghu koja je izašla u izdanju Petikata. Novela prati petnaest epizoda iz života nizozemskog slikara. Naziv novele "Fractalia" pojašnjava nam sam umjetnik: "prepričani su segmenti iz umjetnikova života. Baziraju se na stvarnim okolnostima u kojima je živio, na faktografiji, no izmaštani su. Poput komadića su mozaika koji slažu čitavu priču u cjelinu".

Nakon Zagreba, izložba će se otvoriti i u Parizu. Naime, za knjigu se zainteresirao francuski izdavač Ediciones Glénat. Na jesen izdaju knjigu, a u rujnu će u istoimenoj galeriji prirediti izložbu radova. "Riječ je o jednom drugačijem pogledu na Vincenta van Gogha. To nije tradicionalna biografija već je dosta subjektivna i eksperimentalna. Njima se odmah dopala pa su ju odlučili staviti u izdavački program već za ovu godinu" objašnjava Žeželj, hrvatska i američka strip zvijezda.

Naime, ovaj autor stripova, animiranih filmova, grafičar i ilustrator dulje je vrijeme živio u Americi, najdulje u Brooklynu. U Americi je stripove i ilustracije objavljivao je kod izdavača kao što su DC Comics/Vertigo, Marvel Comics, Dark Horse, The New York Times Book Review, The Harper's Magazine, Grifo Edizioni, Hazard, Dargaud, itd. U svojoj karijeri do sada, autor je preko dvadeset grafičkih novela i više animiranih filmova.

image
Danijel Žeželj Skate

Žeželj nam objašnjava na samom početku našeg razgovora zašto van Gogh, kako je odabrao baš ovog umjetnika: "Puno je razloga. U svakom slučaju, iako sam se držao faktografije, to je jedna pomalo i subjektivna biografija. Podijeljena je na neke trenutke u umjetnikovom životu u kojima sam ja zamišljao kako mu je bilo na lokaciji na kojoj se nalazio, u kojoj životnoj fazi je bio i što je otprilike radio u to vrijeme. Strip je bez teksta. Na kraju svakog poglavlja je odlomak iz jednog od Van Goghovih pisama. Ta se pisma vezuju na životno doba o kojemu se govori u stripu". Pisma koja je pisao bratu Theu, a u javnosti su najpoznatija, inače, samo su mali dio pisama koje je slao ovaj umjetnik. Često se znao dopisivati i s Paulom Gauguinom i Emilom Bernardom. Upravo mu je ovaj medij pisma bilo omiljeno sredstvo komunikacije, napisao ih je za života preko osam stotina.

image
lispector danijel žeželj

Na pitanje kako iz današnje, suvremene perspektive gleda na ovog umjetnika, naš sugovornik odgovara: "U svijetu postoji čitava industrija koja se bavi isključivo eksploatacijom Van Goghova lika i djela, puno toga oko njega postalo je pomodno. Stvorena je i jedna fama koja dobrim dijelom nema veze s faktografijom i s njegovim slikarskim postupkom. Bavim se slikarstvom i meni je zanimljiva tehnika rada, na koji je način dolazio do nekih rješenja". Danijel Žeželj već dulje vrijeme ima ideju da želi napraviti nešto o ovom umjetniku iz vlastitog kuta gledišta: "To je osobna posveta i njemu kao slikaru i kao osobi. U velikom je kontrastu s tom idealizacijom, nazovimo ju tako, prokletog umjetnika. Masa toga je pojednostavljena kada se govori o njemu. Stvorena je jedna lažna mitologija koja se već sada uklapa u masovnu kulturu. Ljudi misle da znaju o Van Goghu. No, kao da bi znali i više da se njegovom radu nije dogodila ta čudesna popularnost, upravo radi te mitologizacije. Privlačna je naracija, ta priča o čovjeku koji je za života bio neshvaćen, a nakon što je otišao postalo nam je važno to što radi. Ja sam se u stripu interpretirajući Van Goghov život držao faktografije, provjerenih referenci i materijala. Mene ne zanima idealizacija".

Koja je prva epizoda, kronološki, iz van Goghova života, a koja posljednja, pitamo Žeželja? "Nisam krenuo od djetinjstva, već od situacija koje su bile ključne u njegovom umjetničkom životu. Prva je događaj u Londonu iz njegove mladosti, kada je radio u velikoj prodavaonici printeva kod njegova ujaka kao prodavač. Tamo se zadržao nekih godinu dana". A posljednja? "To je ujedno i posljednji dan njegova života. Kad on izlazi iz kuće i odlazi raditi u polje. U toj tabli stripa kao da je postavljen u vlastitu sliku. Otvorena je priča kako je stradao. Prvo se sa sigurnošću tvrdilo da je to bio pokušaj samoubojstva, pokušaj jer je još dva dana bio živ. No, kasnije su neke činjenice to demantirale, i sada situacija nije posve jasna".

Strip ima 150 stranica. Neke su od petnaest epizoda na četiri, neke desetak stranica. Kratke epizode koje kronološki prate događaje, neki Van Goghov put, od mladosti do zadnjih dana.

Vincent Van Gogh je kolorist. Strip je crnobijel u prepoznatljivom Žeželjevom rukopisu. No, ne samo zato, ne bih Žeželja povezala s Van Goghom: "Čuo sam od dosta ljudi da ih je to iznenadilo. Da, on je kolorist. Mene boja ne zanima, već svjetlosjena. Gotovo sve što radim je crnobijelo. No, to ne isključuje razumijevanje njegova postupka rada kao slikara. Album ne opisuje van Gogha ili njegov život na tradicionalan način. Objavljuje ju i jedan francuski izdavač".

Danijel Žeželj veliki je ljubitelj jazza i napravio je mnoštvo portreta jazz glazbenika. Nakon odlaska u Ameriku započeo je raditi multimedijalne performanse uživo. Jedan od njih imat ćemo prilike vidjeti u Galeriji Kranjčar, dakle, s Alenom Sinkauzom: "To je moj pokušaj da se pokušaju povezati slikarstvo i glazba. Glazba se veže na atmosferu publike, obično bude i improvizacije, to me je oduvijek fasciniralo. Slikanje uživo je pokušaj da se ovaj medij dovede na sličnu razinu komunikacije s publikom, sekvence slika koje pričaju neku priču".

Danijel Žeželj nedavno je oslikao, u sklopu projekta Hrvatskog društva likovnih umjetnika, trafostanicu u dvorištu zagrebačke Klinike za traumatologiju. Kroz četiri je crteža prikazao metamorfozu, od mačke koja dobiva krila, pa postaje ptica, pa ptica postaje slon s krilima. Crnobijeli su likovi na narančastoj pozadini. Nakon toga je uz još par kolega oslikao trafostanicu pokraj Laube. "Postoje dvije nove stranice na samom ulazu u Laubu koje su dimenzija pet puta dva i pol metra. Dvije su slike, povezane. Prvo vidimo drive-in kino i u daljini platno na kojemu se projicira film. Na drugoj je film koji se projicira, muškarac i žena se ljube. Pomalo je nostalgična, crnobijela, druga je s notom plave boje" govori, dalje. Autor je i naslovnice knjige Monike Herceg "Vrijeme prije jezika" koju je izdao nakladnik Fraktura, drugog izdanja "Lovostaja" iste autorice, potom naslovnice knjige Olje Savičević Ivančević "Divlje i tvoje".

Ilustracije za mapu koja će se pokazati u Galeriji Kranjčar od četvrtka su u tehnici tuša i akrila na platnu. Izložba se može pogledati do kraja mjeseca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:20