Ništa ih ne povezuje. Ni tehnike, ni tip djela, pa čak ni šarene boje. Mnoga su šarena, ali ne sva.
Neke su slike ispunjene stotinama detalja, druge jednostavne, gotovo siromašne. Njihovi autori nisu živjeli ni stvarali u istom vremenu. Među svim djelima koja se mogu vidjeti tek je jedna poveznica - autori, ako su i poznati, tu slavu nisu dobili zahvaljujući onome što možemo vidjeti. Sva djela, a njih je 500-tinjak u depou Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), dio su Zbirke autsajdera, neobične zbirke djela koja se ne mogu svrstati nigdje drugo.
Po definiciji, autsajderska umjetnost korijene vuče iz art bruta, u kojem stvaraju umjetnici koji su uspjeli sačuvati svoj prostor slobode i divljine, te stvarati u njemu. Često ih se smatralo čudacima, rijetko su u istom rangu s akademskim umjetnicima, a mnogi od njih su tek nakon duševnog sloma počeli nesmetano stvarati.
Slobodno stvaranje
- Autori zapravo stvaraju iz nagona. Nisu proračunati, ne razmišljaju o stvaranju, nego samo o osjećaju koji imaju i koji ih potiče da kreiraju. Mnogi od njih na papir prenose svoje snove ili vizije. Većina ih nema nikakvo umjetničko obrazovanje, pa ne znaju ništa o tehničkom dijelu posla. No, u tome i jest čarolija: svi stvaraju na svoj način, slobodno, lišeni svega osim djelovanja po svojem nagonu - kaže kustosica Daniela Bilopavlović Bedenik, koja je postavila izložbu koja je u MSU otvorena prošlog mjeseca. Naziv “Formula čula” dobila je po jednom djelu Stjepana Bukovine. Nije riječ o velikom radu: nešto je veći od formata A4, pozadina je crno-modre boje, a na slici vidimo figuru čovjeka na čijem tijelu pišu riječi: miris, okus, sluh, sreća, mržnja, strah...
Daniela Bilopavlović Bedenik, kustosica izložbe
- Na prvi pogled djeluje vrlo jednostavno, no zapravo otvara brojna pitanja i potiče nas da se zamislimo što je autor želio reći i je li zaista u pravu - kaže Bilopavlović Bedenik.
Na izložbi je izloženo 40-ak djela, no publika tako može vidjeti samo dio blaga koje Muzej čuva. A u Zbirci autsajdera imaju mnogo toga: skulptura, slika, crteža i radova na papiru cijelog niza autora, među kojima su Emerik Feješ (većinom ga se svrstava u naivu, no ovdje ga se vidi u drugom svjetlu), Mladen Stilinović i Matija Skurjeni (čiji se radovi do sad nisu gledali kroz prizmu autsajderskog stvaralaštva), Stjepan Bukovina, Melita Kraus, Igor Lasić, Margareta Vidmar, Ljiljana Arar... Nešto se kupovalo, a druga djela su dobili od samih autora ili njihovih obitelji. Vrlo često obitelji uopće nisu znale koliko je posebno ono što je ostalo iza njihovih članova.
Treći svjetski rat, Matija Skurjeni
- Imamo i djela Stjepana Vrbaneca, kojeg svi znaju kao bioenergetičara, a gotovo nitko ne zna što je stvarao. Njegovi radovi su zaista posebni. On je zadnjih 20-ak godina života prenosio vizije na papir, a nikad se nije libio pisati na papirima na kojima je crtao. Stvarao je tako da bi u jednoj ruci imao olovku, u drugoj visak, i crtao je po tome kako se visak pomicao. Čekamo da nam stigne njegova donacija, oko dvije tisuće crteža - kaže Bilopavlović Bedenik.
Gospodar šutnje, Gojislav Kalapac Goja
Nije bilo lako odabrati samo četiri njegova rada i izložiti ih u sklopu “Formule čula”, priznaje. Zapravo nije bilo uopće lako odlučiti koja djela predstaviti javnosti. Neka od njih se već moglo vidjeti, ili su čak u stalnom postavu MSU, no mnoge publika može pogledati prvi put. Bilopavlović Bedenik kaže kako joj je velika želja da se u prostoru, u kojem će izložba ostati otvorena do sredine rujna, rotiraju djela koja imaju u depou, tako da ih publika može vidjeti što više.
Važna umjetnost
- Nadam se da će jednog dana zbirka biti izložena. Ne cijela, jer za to nikad neće biti prostora, ali da jedan njen dio postane dostupan javnosti. Želimo da to publika vidi jer je riječ o umjetnosti koja je na suvremenoj sceni vrlo važna, a u našoj zemlji, nažalost, ona uopće nije poznata. Neke od ovih autora u inozemstvu su veoma cijenili, dok su ih kod nas nitko nije znao razumjeti i cijeniti kako zaslužuju - kaže Bilopavlović Bedenik i dodaje kako je Zbirku marginalne umjetnosti osnovala Nada Vrkljan Križić, a prva izložba “Outsideri” otvorena je u MSU 1998. godine. No, kad je Vrkljan Križić otišla u mirovinu 2005. godine, zbirka se jednostavno raspodijelila među drugima u muzeju. Do prije dvije godine bila je raspršena i nije je se moglo vidjeti. Otkako se MSU preselio u novu zgradu, održane su svega tri samostalne izložbe marginalnih umjetnica: “Slagalica” Margarete Vidmar, “Sjećanja jedne pijanistice” Marije Novaković i “Ogledalo čudesnoga” Melite Kraus.
Bez naziva, Stjepan Bukovina
- Imamo puno toga u zbirci: od radova s početka prošlog stoljeća, pa do autora koji još uvijek stvaraju - kaže Bilopavlović Bedenik.