ZAGREB - Muzej suvremene umjetnosti ima težak izlagački prostor. I Gilbert&Georgeu jedva su se nosili s njim. Činjenica da su radovi Ede Murtića doslovno pomeli ovaj prostor i preuzeli dominaciju puno govori o energiji koja izvire sa svake od tri stotine slika koliko ih je na izložbi.
Hudson u praskozorje
Na samom ulazu stoji slika iz 50-ih godina, tik pokraj zrelijih radova koji su nastali pola stoljeća kasnije. Oni govore u prilog drukčijem umjetničkom putu. Kod većine je umjetnika mladalačka snaga vidljiva kroz eksploziju boja, dok se kasnije kreće ka kontroliranijem rukopisu, pa zreliji često znači i nešto stišaniji rukopis. Kod Murtića je to drukčije. Stišanija, monokromnija platna na samom su početku njegova stvaralaštva, poput prikaza sive njujorške rijeke Hudson u praskozorje 1952. godine, dok dinamika i eksplozije boja svoj vrhunac doživljavaju pred sam kraj umjetnikova života, kada je danonoćno stvarao u ateljeu.
Nekoliko je fotografija umjetnika u postavu retrospektivne izložbe “Donacija Murtić - prema realizaciji vizije”. Jedna od njih pokazuje ga kao mladića na početku stvaralaštva, Murtića kakvog mnogi od nas nisu imali prilike upoznati: pomalo ispijenog studenta s naočalama, no ne i nesigurnog.
Nazire se talent
Tik uz njega umjetnikov je školski Autoportet iz iste 1941. godine, ujedno i kronološki prvo djelo na ovoj izložbi. U to doba umjetnik ima 19 godina, sebe još prikazuje na školski način, ne nadziru se smjernice kojima će se dalje baviti njegova umjetnost. Jedino što se može naslutiti jest talent i lakoća kojom će se kasnije kretati brojnim pravcima kroz svoju umjetnost.
“Kao san”, “Jesenje putovanje”, “Zagrljeni”... nižu se nazivi njegovih slika. No, pogrešno bi bilo o njima govoriti kao o larpurlartizmu, umjetnosti isključivo radi užitka u slikanju. Ovu sliku o larpurlartizmu ne prekida samo poznavanje umjetnikovih čvrstih ljevičarskih uvjerenja niti strašni prizori stradnja, kostura i smrti koji se nalaze u jednom dijelu izložbe.
Njegova je umjetnost angažirana i kad je motiv biljka ili cvijet: ona prezire osrednjost, mediokritete, bori se za dobro, ona je jaka i ne pristaje na kompromis, ide do samog kraja. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi slikao da vidi sliku današnje Hrvatske.
Veliki mozaici
Pažljivije će oko na izložbi uočiti i male notesiće, u kojima je umjetnik bilježio ideje za svoje radove, ali i s kojom su preciznošću složeni izloženi veliki mozaici. Slagala ih je umjetnikova supruga, slikarica Goranka Vrus Murtić. Ona rad svojeg supruga poznaje do u svaki detalj, još od početka njihovog zajedničkog života, kada su u ateljeu i živjeli i slikali.
Izložba Ede Murtića, kao i svaka njegova izložba do sada, bila je važan društveni događaj, okupivši nekoliko stotina posjetitelja. Koliko je Murtić volio društvo govore priče o okupljanjima kulturnog establišmenta u njegovu ateljeu na Tomislavovu trgu. U tom ateljeu smišljao je i nove slikarske obrate.