IZLOŽBA

GLAS UMJETNIKA U MSU Istočnoeuropski autori u zapadnoeuropskoj zbirci

 Boris Kovačev / CROPIX
 

U MSU je otvorena međunarodna izložba “Glas umjetnika/I Am The Mouth”, iz zbirke Art Collection Telekoma. Izbor je to iz zbirke telekomunikacijskog operatera, sa središtem u Njemačkoj, dakle na zapadu, koji sakuplja umjetnine autora iz Istočne te Jugoistočne Europe.

Agnieszka Polska . 'I Am the Mouth'

Želja im je, napominju uz zbirku koja postoji posljednjih osam godina, pronaći umjetničke odgovore na socijalne i političke promjene nakon pada Željezne zavjese, i šire razumijevanje kulturnih različitosti Europe. Sve je to u redu, no djela se umjetnika i dalje sakupljaju u ovoj zbirci kao djela istočnoeuropskih, a ne kao “samo” europskih autora, što opet vodi do odvajanja umjetnika, dugo nakon pada Željezne zavjese.

Početkom dvijetisućitih, poznato je, pojavio se u umjetnosti svojevrstan trend glorifikacije umjetnika koji su stvarali u doba socijalizma, i Zapad se upoznavao s njihovim djelima. Slika nikad nije tako crno-bijela, pa se stalo na loptu i uspjelo se objektivnije sagledati umjetnike s ovog područja, i vrijeme je za zajedničku, objektivnu kontekstualizaciju.

Rad Vlatke Horvat

Ako se ova činjenica izuzme, izbor radova i sama zbirka više su nego solidni. Kustosi su Nathalie Hoyos, Radmila Iva Janković i Rainald Schumacher. Naslovni rad “I Am The Mouth” potpisuje društveno angažirana umjetnica Agnieszka Polska, nalazi se na samom ulazu na izložbu: golema su to usta na videoprojekciji, tekst je vrlo poetski, govori, ukratko o tome da umjetnici moraju i mogu izreći činjenice koji drugi prešućuju. U temelju su ove izložbe radovi, dakle, društveno angažiranih autora.

Šejla Kamerić, umjetnica koju smo upoznali radom “Djevojka iz Bosne”, zastupljena je sa dva rada: jedan je mramorna skulptura u obliku glasačke kutije, no zatvorena je i listić se u nju ne može ubaciti, drugi je intimniji, priča o samoj umjetnici u visokom stupnju trudnoće. Nekoliko je iznimnih autora iz Turske, među njima je Şükran MoralMoral: umjetnica u ulozi prostitutke u Istanbulu ispituje licemjerne patrijarhalne sredine. Iz Ukrajine istaknimo Volodimira Kuznjecova, rad “Kako postupati sa svinjama”, prikaz političara kako se bespoštedno bore za svoj komad kolača prvih dana nakon završetka Revolucije u Majdanu.

Igor Grubić: 'Arhitektura koja nedostaje'

Prisutno je više domaćih umjetnika, među njima je Igor Grubić, rad “Arhitektura koja nedostaje” ostvaren u suradnji s Islamskom zajednicom na Siciliji: unatoč velikoj muslimanskoj zajednici, osnovna vjerska mjesta poput džamija, tamo, naime, više ne postoje i autor je u javni prostor vratio elemente molitve, poput tepiha za klanjanje, dok je mujezin izvodio ezan: jedan je od meni dražih Grubićevih radova. Osim radova iz same zbirke, pozvane su kao gostujuće tri domaće autorice: Vlatka Horvat, Hrvoslava Brkušić i Andreja Kulunčić, koja nastupa s kolektivom “Iste”: izniman rad u čijem su temelju žene koje se s diskriminacijom susreću svakoga dana, od nelagode zbog upotrebe vlastitog, arapskog jezika u javnom prostoru, nemogućnosti usvajanja djeteta u istospolnoj zajednici, nemogućnosti dobivanja azila i sl., njihove priče plakatima su postavljene u javni prostor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2024 18:04