Zadnjih tjedan dana zagrebački franjevci svim svojim snagama pokušavanju spasiti što se spasiti još može iz teško potresom oštećenog samostana i crkve sv. Franje na Kaptolu. Iako je opasnost velika, najviše od zvonika koji ima napukline i narušena mu je statika, njih desetak predvođenih fra Matom Bašićem svaki su dan na terenu.
“Većinom je sve gotovo, odnesena je većina stvari i inventara, još se moraju zaštititi oltari”, kaže nam fra Mate Bašić. Većina toga je, kako priča, odneseno uz pomoć Hrvatske vojske, koja je stigla već drugi dan i odmah se krenulo u akciju spašavanja.
Svi su franjevci inače dobro, njih pedesetak braće i sestara još su u nedjelju preseljeni u susjedne samostanske kuće, većina ih se nalazi u samostanu u Samoboru, u tamošnjoj Kući susreta Tabor, dok su drugi u Varaždinu, Požegi, Sigetu, Kozari Boku i Dubravi. Gvardijan i vikar samostana preselili su se u Kuću Provincijalata na Opatovini, koja nije oštećena.
Vrijedan inventar
“Zahvaljujemo Bogu što nitko od braće franjevaca i časnih sestara koji u njemu žive nisu nastradali na bilo koji fizički način”, priopćili su kaptolski franjevci. “U crkvi u to vrijeme nije bilo nikoga zbog trenutnih odredbi, a po normalnom rasporedu tada je trebala još trajati prva sveta misa.”
A te nedjelje 22. ožujka bilo je poprilično dramatično u kaptolskom samostanu, priča nam fra Bašić. “Većina redovnika bila je u svojim sobama kada se sve počelo tresti, cigle sa stropova su počele padati, sve se obrušavalo.”
Fra Bašić kaže da su nasreću svi živi i zdravi, no samostan i crkva teško su oštećeni. Čitav toranj, nosivi stupovi i stropovi su u jako lošem stanju, pa je cijelo područje oko crkve i samostana ograđeno radi zaštite prolaznika. Opasnost prijeti i kurijama koje se nalaze u neposrednoj blizini.
Franjevci su posljednjih dana iz crkve iznijeli sav vrijedan umjetnički inventar, klupe, kipove, a nevjerojatno je, otkriva fra Mate Bašić, da je kip Bezgrešne Djevice Marije, koji stoji na visokom stupu u unutarnjem dvorištu samostana, ostao nepomaknut i ovaj put. Isto se dogodilo, kaže, i 1944. godine u bombardiranju samostana, kada se cijelo zapadno krilo srušilo.
Bilo je to 22. veljače, a sada potres 22. ožujka, ističe fra Bašić. Samostan i crkvu obišli su i konzervatori te se sada čeka plan što i kako dalje. Ostali su čitavi i vitraži Ive Dulčića iz 1960. godine, koji je na njima uprizorio “Pjesmu stvorova sv. Franje”, kao i oltarna slika Celestina Medovića. Vitraži su s vanjske strane učvršćeni pleksiglasom, što ih je očito zaštitilo od potresa. Međutim, dio reljefa s prikazom rane sv. Franje, koji se nalazi iznad ulaza u crkvu, odlomljen je i pao je. Samostan je također teško oštećen i statički nesiguran.
O njegovoj evakuaciji izvijestila je i Hrvatska vojska, koja je na svojim stranicama objavila fotografije na kojima se vidi šteta koju je pretrpio franjevački kompleks u posljednjem razornom potresu koji je pogodio Zagreb. Popadala žbuka, rasute knjige po podu, popucali svodovi u crkvi, odnošenje slika samo su neki od prizora zabilježenih ovih dana u akciji evakuiranja na Kaptolu, u kojoj je sudjelovalo petnaestak pripadnika vojske. Vojnici su s franjevcima, na čelu s fra Bašićem, sudjelovali i u spašavanju vrijedne biblioteke u samostanu, koja je, kao i ostatak vrijednog inventara, preseljena na drugu lokaciju.
U samostanu sv. Franje Asiškog na Kaptolu nalaze se tri knjižnice: priručna, klerička te najvažnija, samostanska knjižnica s oko 20.000 teoloških naslova. Među knjigama koje se čuvaju kod kaptolskih franjevaca je 1000 raritetnih primjeraka, a najstarije knjige potječu iz 14. i 15. stoljeća. Tu je i vrijedan arhiv u kojem su pohranjeni dokumenti vezani uz život i djelovanje samostana te glazbeni arhiv u kojem se, osim vrijednih starih kantuala, čuva i ostavština o. Kamila Kolba.
Duga povijest
Sve je to sada izneseno i spašeno, a kada će se franjevci zajedno s vrijednom građom vratiti na Kaptol, to sada nitko ne može ni pretpostaviti. Franjevački samostan na Kaptolu jedan je od najstarijih u Hrvatskoj i, prema predaji, njegov je osnutak vezan uz boravak sv. Franje u ovim krajevima.
U svojoj dugoj povijesti franjevački je kompleks na Kaptolu doživio brojna stradanja, zbog čega su franjevci morali napuštati svoju zagrebačku adresu više puta. Još je 1529. teško oštećen u građanskom ratu, a 1645. i 1731. godine u požaru. Najviše je oštećen za razornog potresa koji je pogodio Zagreb 1880. godine.
Tada se nakon nužnih popravaka kreće u veliku, cjelovitu obnovu crkve, koju predvodi arhitekt Herman Bollé, zaslužan i za obnovu zagrebačke katedrale, kao i niza drugi građevina u metropoli krajem 19. stoljeća. I katedralu i franjevačku crkvu na Kaptolu Bollé obnavlja u neogotičkome stilu. Tornjevi na katedrali također su dosta oštećeni, a s južnog tornja srušio se vrh s križem.
Zvonik franjevačke crkve za sada stoji, no pitanje je do kada, ako se što prije ne zaštiti. Sve je trenutno u rukama struke i konzervatora, a Zagreb je do daljnjeg bez svojih franjevaca, koji poručuju: “Gajimo vjeru da ćemo se što prije, kao i u prijašnje doba, okupiti u klaustru našega samostana oko kipa Bezgrešne Djevice Marije i kao bratstvo zapjevati Njoj u čast i zahvalu ‘Sva si lijepa, o Marijo!’”.