Nakon što je sletio na Bali, gdje se održava summit G20, pisalo se da je Sergej Lavrov završio u bolnici. Međutim, iz Rusije su poslali priopćenje da je to lažna vijest. Preko mreža su potom objavili fotografiju na kojoj sjedi na terasi svog apartmana hotela na Baliju čitajući dokumente.
Lavrov se, na fotografiji kojom se želi pokazati da je dobro, slikao s ljubičastom majicom, na kojoj piše ime znamenitog američkog umjetnika,inače velikog prijatelja Andyja Warhola, Jeana Michaela Basquiata. Majice, s jednim od prepoznatljivijih simbola umjetnosti ovog autora, može se pronaći u online dućanima po prosječnoj cijeni od tridesetak dolara, a odabir je golem.
Ljubav prema umjetnosti zloglasni je ruski ministar vanjskih poslova možda dobio uz svoju kćer, koja je inače povjesničarka umjetnosti, a za koju je prije rata bilo dogovoreno da bude jedna od kustosica ruskog paviljona na Venecijanskom bijenalu. Naime, podsjetimo, Rusi su odustali od nastupa na, aktualnom, 59. bijenalu, a i da nisu, ne bi nastupili, jer kako su upozoravali mnogi, riječ bi bilo o čistom nepotizmu: rusko Ministarstvo kulture imenovalo je, naime, bilo Anastasiju Korneevu za povjerenicu ruskog paviljona, a ona je surađivala Ekaterinom Vinokurovom s kojom je suvlasnica aukcijske tvrtke Smart Art. No, kako se navodi u pismu, Korneeva je kći Nikolaja Volobujeva, umirovljenog generala i zamjenika izvršnog direktora Rosteha, vodeće ruske tvrtke za oružje. Vinokurova je, pak, kći Lavrova.
Izložba Basquiata, čiji je Lavrov, dakle, ljubitelj, još je u tijeku, inače, u bečkoj Albertini, traje sve do početka siječnja, a nedavno smo ju razgledali na poziv Jutarnjem od strane ovog muzeja. U naslovu smo sumiralo kako je "Bivši Madonnin dečko koji se predozirao heroinom svojom umjetnošću predvidio Tik Tok i Facebook". No, riječ je, dakako, o jednom od najvažnijih umjetnika svijeta, koji je svojom umjetnošću snažno obilježili epohu u kojoj je stvarao, a što je podcrtala i bečka izložba. Povezujemo ga s prenapučenim slikama, prštanjem boja i oblika te ispisanim slovima po platnima, gotovo pa strahu od praznog prostora. Njegova je umjetnost bila snažno politički prožeta, borio se za prava Afroamerikanaca u SAD-u, imao je figurativno ekspresivan stil koji je gotovo nemoguće kopirati, jako je puno radio, a slova, fraze i riječi često su bili integralni dio njegova rada, opisivao je kroz slike afroameričke heroje, atlete i muzičare kojima se divio.
Bavio se i brutalnošću i diskriminacijom policije. Naime, puno prije Georgea Floyda od policijske je brutalnosti preminuo i jedan od Basquiatovih uzora, ulični umjetnik Michael Stewart. Podsjetimo, često se u New Yorku osamdesetih godina, kada se govorilo o policijskoj brutalnosti, govorilo upravo o njemu. Uhitili su ga dok je crtao grafite na ulici, pretukli te je nakon trinaest dana kome i preminuo. Kao službeni uzrok navodilo se zatajenje srca. Na slici koju je njemu posvetio Basquiat slika razbijenu lubanju jarkocrvenom bojom. Sam je rekao da ovu sliku čini osamdeset posto ljutnje, a tek dvadeset posto su boje i linije.Basquiatov je uspjeh bio brz, gotovo instantan, a u povijesti će umjetnosti, među ostalim, ostati zabilježen i kao najmlađi umjetnik koji je izlagao na prestižnoj Documenti u Kasselu. Basquiat se rodio u Brooklynu, imao je dvije sestre, po majci podrijetlom s Haitija, po ocu iz Puerto Rica. Majka mu je prva usadila i ljubav prema umjetnosti, vodila ga je po muzejima i galerijama. Međutim, majka je oboljela od psihičke bolesti, djeca su ostala s ocem, on se s ocem nije slagao, te je već s osamnaest godina otišao od kuće. Lik usamljenog protagonista u golemom gradu provlačio se njegovim ranim slikama.
Rušio je socijalne norme, slike su mu među ostalim definirali vizualno ponavljanje, ritam, mijenjao je slova, slike su mu kao da je netko naslikao hip-hop. Njegovi su radovi govorili za sebe. kist mu je bilo oružje kojim se borio protiv sveprisutnog konzumerizma, opresije, rasizma i policijskog nasilja. U umjetničkom pogledu, povijest umjetnosti ga svrstava između ekspresionizma, pop-arta i konceptualne umjetnosti.
Kustos izložbe Dieter Buchhart tumači uz izložbu da je Basquiat u svojoj umjetnosti predvidio današnje "copy and paste društvo, ludilo današnjeg dana, nadzor i komunikaciju", preko Facebooka, Instagrama, Twittera i TikToka.
društvo, ludilo današnjeg dana, nadzor i komunikaciju", preko Facebooka, Instagrama, Twittera i TikToka.