KLOVIĆEVI DVORI

PIJANCI, BIJEDA, PROSTITUTKE U četvrtak se otvara izložba koja je prvoklasni prikaz kako je prije 90 godina izgledalo društveno dno

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 26.11.2019. u 14:18

Damjan Tadić / CROPIX

 

Osim što je najkontroverznija umjetnička grupa u povijesti domaće likovne umjetnosti, Grupa Zemlja puna je i suprotnosti. Upravo su im se te suprotnosti često i predbacivale, i upravo su one naposljetku dovele do njihova raspada.

Bili su lijevo, socijalno orijentirani, nacionalno osviješteni, željeli su umjetnost približiti masama. No, nakon što je Miroslav Krleža napisao “Predgovor ‘Podravskim motivima’ Krste Hegedušića”, zahuktala se rasprava oko toga je li umjetnost važna samo radi umjetnosti, tehničkog umijeća, ili je bitno da bude i društveno angažirana, i grupa se nakon nekog vremena raspala. U arhitekturi im se, pak, zamjeralo - a jedan od glavnih osnivača grupe uz Hegedušića bio je arhitekt Drago Ibler - da javno tuguju nad lošim stanjem u arhitekturi na selu, a istodobno sami grade vile za bogate.

Na pitanje može li se sve to vidjeti, na izložbi “Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935”, koja se u četvrtak otvara u Klovićevim dvorima, odnosno može li se i u postavu izložbe naslutiti ta kompleksna i neujednačena pozadina Grupe Zemlja, ili je sve to ostalo u teoriji zabilježenoj na papiru, odgovor nije jednoznačan. Može se vidjeti djelomice, u nekim dijelovima tek naslutiti. Najvidljivije se njihov društveni angažman prepoznaje u dijelu vezanom uz arhitekturu kojim se bavi Tamara Bjažić Klarin, gdje su, uz rijetke građevine koje se u to doba podižu, izlažu i transparenti Zemljaša, ispisani crvenom i bijelom kredom na tamnom plakatu, koji, primjerice, upozoravaju: “Iz siromašnih ekonomskih razrivenih sela kreću mase stanovništva za hljebom i radom u grad”, kako glasi jedan od transparenata. Oni žele graditi bolnice, škole, kazališta, izloženi su i tlocrti, no malo je tih radova izvedeno. No zato su izvedene vile za imućnije slojeve.

Kad sve ode k vragu

U svakom slučaju, Grupa Zemlja djelovala je u vrlo turbulentnom razdoblju, između 1929. (a početkom te godine bila je uvedena i diktatura kralja Aleksandra) do 1935. godine. Bilo je to doba ekonomske krize, socijalnih nemira, gušenja prava na javnu riječ, branio se rad Komunističkoj partiji, branio se rad seljačkim strankama, a od seljaka, koji su ionako ostali bez ičega, uzimao se dodatan porez. Zabilježeno je u tom razdoblju da svaka četvrta kuća nema krevet. Uvjeti su bili strašni. I sve su to slikari Zemljaši i naslikali.

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
 

Upravo se tako i izložba, ukratko, može opisati: kako to izgleda kada društvo ode k vragu. Kako to izgleda kada su djeca u zatvoru zbog korice kruha, kada seljanka plače jer joj uzimaju zadnje govedo, kada siromasi čekaju pognutih glava na red za juhu koja se besplatno dijeli, kada pijanci posvuda po cesti padaju jedni preko drugih, kada se ljudi u krizi u bijesu okreću jedni protiv drugih, ne prepoznajući, barem ne ispočetka, kamo svoju borbu moraju usmjeriti, slikaju se i indirektniji motivi, cipele s mnoštvom rupa u kojima je nemoguće sačuvati suhu nogu.

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
 

Da nije bilo Grupe Zemlja, da je ostao čisti larpurlartizam, umjetnost radi umjetnosti, tih, stvarnih motiva, koji su bili dio svakodnevice, ne bi bilo.

Kulturni nacionalizam

Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti autor je izložbe, ovog zapravo vrućeg krumpira domaće likovne umjetnosti, kojim se struka nije dugo bavila. Zadnja je izložba, naime, posvećena Zemlji bila 1971., a ni opusi pojedinih autora nisu se u međuvremenu posebno interpretirali. Zemlju gleda, kaže, iz perspektive kulturnog nacionalizma. Petar Prelog školski je tip znanstvenika koji se bavi isključivo činjenicama, na temelju tih činjenica gradi priču, no rijetko se upušta u tumačenje konteksta života i društva izvan same umjetnosti. S njim je posao odradila kustosica Daniela Marković iz Klovićevih dvora, te još niz suradnika uz spomenutu Tamaru Bjažić Klarin.

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Na fotografiji: Petar Prelog.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Petar Prelog

 

Na početku izložbe je predzemljaško razdoblje, motivi i autori koji su dali naslutiti koji će biti dominantni motivi u umjetnosti koja će uslijediti. Na samom početku tako stoje crteži s potpisom Otona Postružnika. Potući će se, na njegovim crtežima, i muž i žena, nema milosti, potući će se i dva muškarca, sjajna je skulptura Vanje Radauša, također su dva muškarca u klinču, potom je tu prizor nogometne utakmice, čestog umjetničkog motiva dvadesetih godina, s potpisom Ivana Tabakovića, umjetnika koji je jedan od otkrića ove izložbe. Mnoga su njegova djela posuđena iz Beograda i Novog Sada. Naime, Tabaković je umjetnik koji je samo godinu dana djelovao u Grupi Zemlja, pravila su po njegovom mišljenju bila previše rigidna, želio je umjetničku slobodu. Tridesetih godina prošlog stoljeća odselio se u Novi Sad, pa u Beograd, te je u ovim gradovima većina njegovih djela.

Na samim počecima Zemlje, u sljedećoj prostoriji, slika je “Bilo nas je pet vu kleti” Krste Hegedušića, iz zbirke Planić/Lončarić. U tom dijelu izložbe prikazana je i vedrija strana, primjerice zabavne seoske svadbe, također djela Krste Hegedušića, često nalik Brueghelovim kompozicijama, potom vedri i veseli muzikaši Ivana Tabakovića, “Orkestar” Marijana Detonija, i mnogi drugi radovi.

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Na fotografiji: Petra Vugrinc, Danijela Markovic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Petra Vugrinc, Danijela Marković

 

Dječak Pepek u zatvoru

Posebna je soba posvećena zatvoreničkim danima Krste Hegedušića. Uz kolone zatvorenika pognutih ramena, posebno su potresni crteži Pepeka, malog dječaka koji spava na drvenoj klupi, a u zatvoru je zbog minorne krađe. Nikada nitko, nažalost, nije otkrio, pa nisu niti kustosi istražujući za ovu izložbu, tko je bio taj Hegedušićev Pepek, a bilo bi to vrlo zanimljivo otkriće. Hegedušić je crtao ove prizore za svog boravka u tamnici, u kojoj je čak tri ili četiri puta bio kao politički zatvorenik. Interpretira se, potom, i utjecaj Zemljaša na naivnu umjetnost. Hegedušić, najkarizmatičnija ličnost ove grupe, često je obilazio sela i poticao lokalne umjetnike na stvaranje, te su u ovom kontekstu izložena djela Ivana Generalića, iz bečke zbirke Infeld, kolekcionarke Zdenke Infeld, koja ima mnoga djela hrvatske naive.

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
 

Publici će jedan od najzanimljivijih dijelova biti onaj posvećen groteski i karikaturi. Slabo je poznat, primjerice, crtež Krste Hegedušića “Rapsko kupanje”, prizor golemih tijela kupača jednih preko drugih, potom prizor češljanja stare dame kojoj otpada kosa, djelo Branke Frangeš Hegedušić, Krstine supruge, slijede izopačena lica kurtizana na rijetko izlaganim crtežima Vanje Radauša...

Od Hegedušićevih slika na izložbi izdvojimo i “Sigetečke bokce”, grupu siromaha sa psom smještenu na raskrižju seoskih puteva, potom sliku “Poplava”, naslikanu u Podravini, koju je Krleža izdvojio kao primjer slikarevog talenta, a prikaz je utopljenika, mrtve životinje i ljudi gotovo indiferentnih prema nesreći koja ih je snašla, jer ih je snalazila često, “Zeleni kader”, prikaz pljačke i terora u seoskim sredinama, “Rekviziciju”, oduzimanje imovine seljacima od represivnog državnog aparata...

Zagreb, 251119.
Jezuitski trg.
Obilazak izlozbe grupe Zemlja.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo