IMAO JE 69 GODINA

PREMINUO VLADIMIR DODIG TROKUT Otišao je jedan od naših najsvestranijih i najosebujnijih konceptualnih umjetnika, poznat po ideji Antimuzeja

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 04.09.2018. u 00:00

Zagreb, 181116.
U velikoj dvorani Pogona Jedinstvo otvoreno je cetvrto izdanje festivala Ekstravagantna tijela - Zlocin i kazna.
Na fotografiji: Vladimir Dodig Trokut, pored svog rada.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Vladimir Dodig Trokut

Ugledni hrvatski likovni umjetnik, kolekcionar, galerist, arhivist, filmski umjetnik, donator, mistik i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja Vladimir Dodig Trokut preminuo je u ponedjeljak u 70. godini života u Zagrebu.

Rođen je 4. travnja 1949. u Kranju. Iza njega ostaje više od 700 problemskih izložbi, akcija, performanasa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava. Njegovo ime nalazi se u više enciklopedija i leksikona kao i u svjetskim pojmovnicima.

Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1968. godine, a prije pet godina ta mu je strukovna udruga dodijelila nagradu za životno djelo.

Umjetnički je rad započeo 1968. u Splitu gdje naukuje kod Ante Kaštelančića i Božidara Jelinića do 1976. nakon čega djeluje i radi u Zagrebu. Naukuje kod Dimitrija Baščićevića – Mangelosa, Radoslava Putara, Darka Schneidera, Haralda Szeemanna, Branka Fučića, Bogdana Bogdanovića, Mladena Pejakovića. Povremeno radi i živi u inozemstvu.

Družio se i s priznatim umjetnicima Josephom Beuysom, Johnom Cageom, Nam June Paikom i drugima.

Vladimir Dodig Trokut, kako je izvijestio HDLU, lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija.

Šezdesetih se godina bavio signalističkom, letrističkom i objekt-poezijom, a od 1968. godine kreće iz šamanizma u umjetnost, a iz umjetnosti u anti-muzeologiju.

Deklarira se anarholiberalom i orfeistom, bavi se objektivnom umjetnošću. Začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti.

Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej... U svojim zbirkama čuva 500.000 artefakata. Godine 1991. zbirka Anti-muzeja zaštićeni je spomenik kulture darovan u cjelini hrvatskoj državi, a 2012. godine data je na upravu Vijeću Europe.

 

Vrijeme i mjesto ispraćaja Vladimira Dodiga Trokuta bit će naknadno objavljeno, doznaje se iz HDLU-a.


Promo

Izdvajamo