ZAKON O UMJETNICIMA

REVOLTIRANI PRIJEDLOGOM MINISTARSTVA KULTURE 'Čitava je situacija koju predlažu orvelijanska'

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 15.02.2019. u 08:39

Omis, 130814.
Vice Tomasovic, mladi likovni umjetnik i organizator festivala Almissa Open Air.
Foto: Ante Cizmic / CROPIX
Ante Čizmić / CROPIX

Umjetnik Vice Tomasović, predsjednik Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, inzistira da se odbaci prijedlog zakona i da se napravi novi

 

U prijedlogu novog zakona oni autori koji zarađuju ispod 4000 kuna mjesečno neće moći dobiti benefite koje dobivaju samostalni umjetnici

Nacrt prijedloga novog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti izazvao je poprilično revolta među dobrim dijelom kulturne scene.

Gotovo svi će se složiti da je dosadašnji zakon daleko od idealnog, no novi, tumače, ima brojne sporne točke, jedna je od njih da o prijedlogu novog zakona oni autori koji zarađuju ispod, otprilike, 4000 kuna mjesečno neće moći dobiti benefite koje dobivaju samostalni umjetnici. Naime, kako stoji u prijedlogu, umjetnik ne može steći prava ako je “ostvario ukupni bruto prihod od samostalne djelatnosti u iznosu manjem od 18 prosječnih bruto plaća po zaposlenom”.

Postoji i maksimalno koliko autori mogu zarađivati da dobiju beneficije, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kako piše u zakonu, “autor može steći pravo na uplatu doprinosa za obvezna osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako je u tri godine koje prethode godini u kojoj podnosi zahtjev za uplatu doprinosa ostvario ukupni bruto prihod od samostalne djelatnosti u iznosu manjem od 60 prosječnih bruto plaća”.

Nove zbrke

Članova Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika ima oko 1380, među njima su i popularni glazbenici, koji solidno zarađuju, i vrhunski likovni umjetnici, no neki od njih, iako vrlo referentni, nažalost ne mogu dosegnuti navedenu cifru ni od četiri tisuće, kako bi i dalje dobivali pogodnosti koje proizlaze iz članstva u zajednici umjetnika. Naime, likovni umjetnici ili ne dobiju novac za izlaganje ili ga dobiju minimalno, a čak se zna dogoditi da i sami pokriju neke troškove izložbe. Među ostalim, to nam govori Janka Vukmir, koja je na čelu Instituta za suvremenu umjetnost i smatra da je novi prijedlog zakona napravljen po kriterijima koji ne samo da ne poboljšavaju dosadašnje dubiozne nego proizvode nove zbrke:

“Često se dogodi da dobijemo četiri tisuće kuna po izložbi, a treba uračunati i troškove režija, i studente koji čuvaju radove”, kaže i nastavlja: “Umjesto da omogući ljudima da rade i zarađuju, i tome prilagodi sustav kulture i poreza, ministrica radi sve manji prostor u kojem caruje administracija, a ne umjetnička produkcija”. Hrvoje Kovačević, predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, također upozorava na apsurd: “Trebalo bi se primarno raditi na tome da se poboljša status umjetnika, a ovo nije put. Umjetnici koji neće zaraditi mjesečno navedenu cifru morat će uplaćivati sami sebi doprinose i egzistencija će im biti ugrožena”. Kustosica Sonja Švec Španjol tumači: “Ako ovaj prijedlog zakona prođe, mislim da će to biti točka na ‘i’ ionako već krajnje ponižavajućih uvjeta života i djelovanja umjetnika u Hrvatskoj”.

Na pitanje o minimalnom iznosu, iz Ministarstva kulture odgovorili su nam da brojka nije konačna, da se na nacrtu zakona tek radi: “Novim se zakonom planira uvesti minimalni, ali i maksimalni cenzus, a o visini tih cenzusa raspravljat će se sa strukovnim udrugama. Uvođenje minimalnog cenzusa nužno je kako bi se osiguralo da pravo na uplatu doprinosa na teret državnog proračuna ostvare oni samostalni umjetnici koji ostvaruju barem minimalne prihode od umjetničkog djelovanja”, kažu. Upozoreni su na problem da se naprosto na nekim područjima zarađuje manje nego na drugima, no kako navode dalje iz Ministarstva Nine Obuljen Koržinek:

“Svjesni smo teške situacije u kojoj se nalaze samostalni umjetnici, što se posebno odnosi na neka područja obavljanja umjetničke djelatnosti i s pažnjom će razmotriti sve prijedloge udruga vezano uz utvrđivanje minimalnog cenzusa. Maksimalni cenzus uvodi se zato da bi se osiguralo načelo pravednosti i da bi se omogućilo da ovo pravo ostvare oni umjetnici kojima je uistinu potrebno. No, neće zbog gubitka prava na uplatu doprinosa na teret države prestati biti samostalni umjetnici, naprotiv, nema nikakve zapreke da oni nastave obavljati djelatnost kao samostalni umjetnici”. Ponavljaju i da je još sve u izradi: “Što se samog iznosa minimalnog i maksimalnog cenzusa, to nije u prijedlogu zakona u konačnici definirano te je podložno promjenama”.

Poziv na suradnju

Upravni odbor Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, na čijem je čelu Hrvoje Kovačević, poručuje da po “nacrtu prijedloga zakona stručne i administrativne poslove od HZSU preuzima Ministarstvo kulture RH, uz niz nepovoljnih odredbi za profesionalne samostalne umjetnike i umjetničke strukovne udruge” i za njih je, naprosto, neprihvatljiv. Nastavljaju: “Uvođenje financijskih kriterija, odnosno minimalnog i maksimalnog cenzusa nije potrebno, s obzirom na to da samostalni umjetnici podliježu umjetničkoj reviziji”.

Dodali su i da nisu imali i nemaju službenog predstavnika u radnoj skupini (Kovačić je tamo kao predstavnik književnika, ne HZSU) te da se radna skupina dosad sastala samo dva puta. Iz Ministarstva kulture napominju da se prijedlogom zakona ne ukida Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika koja je osnovana kao udruga građana, nego da i dalje nastavlja postojati i može se baviti svim pitanjima vezanima uz status umjetnika, pozivaju ih na suradnju, te tumače:

“Jedino, budući da je riječ o udruzi, propisima ne može imati javnu ovlast izdavanja rješenja koje potpisuje ministrica kulture, što je propisano i drugim zakonima. Slijedom toga, prijedlogom Zakona o poticanju umjetničke djelatnosti izdavanje rješenja o ostvarivanju prava na uplatu obveznih doprinosa na teret državnog proračuna usklađuje se s drugim propisima te će rješenja izdavati Ministarstvo kulture koje je i dosad osiguravalo sva financijska sredstva u tu svrhu i gdje je ministrica i dosad potpisivala rješenja.

Djelatnici koji su do sada radili na tim poslovima u HZSU po vlastitoj želji mogu nastaviti raditi isti posao kao djelatnici Ministarstva kulture”. Međutim, Hrvoje Kovačević na to odgovara: “Mi sada obavljamo stručne i administrativne poslove za umjetnike i ako to izgubimo, gubi se smisao postojanja naše udruge. Po ovom zakonu, naprosto, ministrica kulture dobiva veće ovlasti”.

Umjetnik Vice Tomasović, koji je i predsjednik Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, kaže: “Čitava je situacija koju predlažu orvelijanska. O tome tko zaslužuje status samostalnog umjetnika s doprinosima odlučivat će ministrica kulture na prijedlog vijeća koje ona imenuje.

Kako je u nacrtu prijedloga zakona da ostaje samo jedna strukovna udruga iz umjetničkog područja u kojem djeluju pojedinci, ta jedina udruga predlaže članove vijeća. Inzistiramo, kao udruga, da se odbaci prijedlog zakona i da se napravi novi koji je temeljen prijedlogom strukovnih udruga, svjesnih da postoje puno važniji kriteriji za relevantnost od financijskih”. Iz Ministarstva kulture odgovaraju na ovaj problem: “Nemamo namjeru ukinuti nijednu udrugu niti to možemo učiniti.

Stvar kriterija

U ovom trenutku ne postoje zakonom propisani kriteriji temeljem kojih ministar kulture uvrštava strukovne udruge na popis. Kroz prethodne konzultacije bilo je jasno da strukovne udruge smatraju kako treba uvesti barem minimalne kriterije i pravila za uvrštavanje neke udruge na popis onih koje mogu izdavati potvrde o umjetničkoj djelatnosti i koje mogu imenovati svoje predstavnike u tijela koja odlučuju o dodjeli prava na uplatu doprinosa na teret državnog proračuna.

Nacrt koji je sada u raspravi predviđa da u pravilu samo jedna strukovna udruga ima pravo predstavljanja budući da se mora osigurati reprezentativnost predstavljanja interesa umjetnika. No, postoje iznimke i u svakom pojedinom slučaju iznimka je moguća ako za to postoje opravdani razlozi, pa reprezentativnih udruga može biti i više”.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo