Tema prisvajanja tuđe umjetnosti kroz vlastitu nije nova, postoji u povijesti umjetnosti već određeno vrijeme, svjesno najmanje stotinu godina. Pitanje u kolikoj mjeri umjetnik danas može biti originalan, a koliko, pak, ili s jasno određenom namjerom ili podsvjesno, prisvaja od prethodnika, uvuklo se i u širu, popularnu kulturu.
Brad Downey, američki umjetnik s europskom, berlinskom adresom, jedan je od onih koji ne samo da stvaraju pod tim pitanjem, već ono postaje i osnovnom temom njegova rada. Downeyjeva se izložba "I Am You, You Are Me", "Ja sam ti, ti si ja", do 5. svibnja može pogledati u zagrebačkom HDLU. Reference su u njegovu radu mnoge, među njima su i Alisa Lewisa Carrolla, znameniti Arthur Danto, poziva se i na Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija, i djela objedinjena pod nazivom "Kapitalizam i shizofrenija" (u teoriji se, među ostalim, tumači kako je to dvostruka kritika Maxa i Freuda)... Iz predgovora se može iščitati kako mu je želja, nadalje, kod gledatelja izazvati tradicionalan pogled na umjetnost, posredno i na život, javni prostor, okoliš i ostale teme kojima se bavi.
Njegov je rad konceptualan, tehničko je umijeće u drugom planu, ne interesira ga. Drugim riječima, ako vas zanima konceptualna umjetnost i imate određeno predznanje iz povijesti umjetnosti, onda je to izložba za vas. Nije za svačiji ukus. Nije do kraja niti za moj jer unatoč uistinu jakoj teoretskoj potki, dio je umjetnina - dosjetka. No, uspio me zaintrigirati.
Rad se tog umjetnika bazira na prisilnim suradnjama s drugim umjetnicima, pa ćete u sklopu izložbe u HDLU moći pogledati i originalni rad uličnog umjetnika Banksyja, kao i stupove Jože Plečnika, najpoznatijeg slovenskog arhitekta. Upitan o prisvajanjima, Brad Downey tumači kako surađuje s drugim umjetnicima, da se neki s tom suradnjom slože, drugi ne, a neki su mrtvi, pa ne mogu ništa reći.
U široj je javnosti Downey zasigurno najpoznatiji, a o tome je dao i mnoge intervjue u nekima od najvažnijih međunarodnih medija, po drvenoj skulpturi Melanije Trump podignutoj u blizini njezine rodne kuće u Rožnom kraj Sevnice. Jedna se od verzija sada može pogledati i na izložbi u Zagrebu, postavljena je na postolju. Downey je nije sam izradio, već ju je dao izraditi, upravo s namjerom da izgleda kao djelo seoskog umjetnika naive, no ne nekog pretjerano talentiranog. Površno sam pratila vijesti o ovoj skulpturi napravljenoj iz debla, motornom pilom, pa moram priznati da mi je promakao njezin subverzivni element. Nakon što ju je izradio lokalni umjetnik, Downey je napravio više kopija. Djelo je samoukog kipara Aleša Župevca, zvanog Maxi. Poklopilo se da je rođen isti mjesec, iste godine i u istoj bolnici kao Melanija, što se također navodi uz njegov rad.
Restauracija Banksyja
Melanija je, tada prva dama SAD-a, bila pokazana u svijetloplavoj haljini kakvu je nosila i na inauguraciji, s podignutom rukom, iz debla, s ustima na pola lica, očima koje su preblizu i krumpirastim nosom. Nazivali su je i strašilom za ptice i Štrumfetom, no taj naivni izgled skulpture bila je i želja samog umjetnika. Davao je intervjue mnogim medijima, među njima i Guardianu, rekavši da je ustvari riječ o kritici Trumpove politike, prvenstveno prema imigrantima, s obzirom na to da je Melanija i sama imigrantica. Skulptura je potom bila zapaljena, a na njezino je mjesto došla nova, brončana. Zapaljena je sada na zagrebačkoj izložbi.
Downey, potom, interpretira i prisvaja slavni rad "Spiral Jetty" Roberta Smithsona za koji je, navodi, otkrio da ga ptice koriste za navigaciju. Do Plečnikova je stupa došao upoznavši Slovenca koji je tvrdio da ima original, potom je dao struci da provede niz testova, analizu materijala elementa i usporedbu s najpoznatijim djelima među kojima je Tromostovlje. Ispalo je da je original, pa ga prisvaja kao skulpturu.
"What Lies Beneath" je najdugovječniji projekt na izložbi. Prije 20 godina pozvan je na izložbu ulične umjetnosti u berlinskoj galeriji Kunstraum Kreuzberg Bethanien, gdje upoznaje Banksyja, koji tada još nije bio slavan. Osam godina kasnije pozvan je u istu galeriju, pa kreće u projekt restauracije Banksyjeva djela, skrivenog pod višegodišnjim naslagama boje. Banksyjev grafit sa slikarom i platnom sada možemo vidjeti i u Zagrebu.
Istražuje i povijest HDLU, kako je našoj publici poznato, poprilično kompleksnu. Na mjestu gdje se nekad nalazio motiv Maljevičeva crnog križa grupe Laibach sada je znak dolara s rešetkama. "Prisvojio" je rad Alexandera Brenera, koji je 90-ih na Maljevičevoj slici u Amsterdamu nacrtao ovaj dolar u znak protesta protiv korupcije u umjetničkom svijetu.q