OSTAVŠTINA H. HORTEN

Uskoro kreće najveća aukcija nakita u povijesti: Nudi se 700 dragulja, ali njihovo porijeklo krije mračnu tajnu

Heidi Horten

 Imago Stock&people/Imago Stock&people/Profimedia/Imago Stock&people/imago Stock&people/profimedia
‘To je jedna od najljepših kolekcija koje će se ikada pojaviti u svijetu nakita‘

Čak sedam stotina dragulja iz ostavštine austrijske bogatašice Heidi Horten bit će ponuđeno 3. svibnja u Christie‘su u sklopu jedne od najvećih aukcija nakita u povijesti. Aukcijska kuća predviđa da će dragulji iz ostavštine bogate nasljednice, koja je umrla prošle godine, donijeti više od 150 milijuna dolara i nadmašiti 137 milijuna dolara, koliko je prikupljeno tijekom prodaje kolekcije nakita Elizabeth Taylor 2011. godine. Najatraktivniji komad na aukciji svakako je "Briolette of India", bezbojni dijamant od 90 karata koji je pronađen u Indiji, a procijenjen je na 7,8 milijuna dolara. Smatra se da njegova povijest seže u 12. stoljeće, kada ga je prvi put kupila Eleanor od Akvitanije, supruga francuskog kralja Luja VII., između 1137. i 1152., što ga čini najstarijim dijamantom na svijetu, čak i starijim od slavnog Koh-i-Noora.

Dijamant je bio u posjedu nekoliko poznatih povijesnih ličnosti, poput kralja Rikarda Lavljeg Srca, koji ga je nosio sa sobom u Treći križarski rat, i francuskog kralja Henryja II. koji ga je darovao svojoj ljubavnici Diane de Poitiers.

Dugo se nije znalo ništa o njemu, ponekad čak i nekoliko stoljeća, prije nego što se ponovno pojavio, a njegova zadnja vlasnica bila je Heidi Horten čiji je suprug, Helmut, bio njemački milijarder specijaliziran za robne kuće.

Prihod aukcije nakita gospođe Horten u Christie‘su namijenjen je inače dobrotvornoj zakladi koju je osnovala Horten. Zaklada Heidi Horten financira medicinska istraživanja i vodi prošle godine inauguriran muzej u srcu Beča sa zbirkom umjetnina koju je za života prikupila i u kojoj su među ostalim djela Pabla Picassa, Marca Chagalla, Emila Noldea, Andyja Warhola, Lucija Fontane i Damiena Hirsta. Heidi Horten imala je 19 godina kada je upoznala više od tri desetljeća starijeg budućeg supruga. Vjenčali su se 1966., a kada je Helmut Horten umro 1987., naslijedila je gotovo milijardu dolara.

- To je jedna od najljepših kolekcija koje će se ikada pojaviti u svijetu nakita - izjavila je Anthea Peers, predsjednica Christie‘sa za Europu, Bliski istok i Afriku. "Ovo je prodaja koja će učiniti golemi doprinos filantropiji. To je važno za zakladu i za nas."

No, aukcijska kuća priznala je da se pri odlučivanju o domaćinstvu prodaje također morala pozabaviti činjenicom da je poslovno carstvo Helmuta Hortena sagrađeno na temelju njegove kupnje tvrtki od Židova koje su nacisti prisiljavali na prodaju. - Svjesni smo da postoji bolna povijest - rekla je Peers.

Nekoliko povjesničara i kći poslovnog čovjeka koji je radio za tvrtku u židovskom vlasništvu koju je Helmut Horten namjeravao kupiti tijekom nacističke ere, rekli su za The New York Times da filantropske beneficije danas nisu dovoljne da opravdaju tu prodaju.

- Postavio je temelje svog bogatstva za vrijeme Trećeg Reicha tako što je pod prisilom od židovskih poduzetnika jeftino kupovao tvrtke po rasprodajnim cijenama - rekao je David de Jong, autor nove knjige o nacističkim milijarderima. Prema De Jongu, piše list, u nekoliko slučajeva, kao što je kupnja robne kuće Alsberg u Duisburgu u Njemačkoj 1936., Horten nije platio više od 65 posto vrijednosti tvrtke. Horten je imao 27 godina u vrijeme prodaje te robne kuće. O akviziciji su pisale novine nacističke stranke ustvrdivši da je trgovina "prešla u arijevsko vlasništvo".

Kako se nadalje tumači u članku The New York Timesa, arijanizacija židovskih poduzeća u Njemačkoj odvijala se u dvije faze. "Prije 1938. pritisak Trećeg Reicha naveo je Židove da prodaju svoje tvrtke, ponekad uz velike popuste. Nakon 1938. prodaja je bila prisilna, a plaćene cijene često su padale još niže. Horten je bio aktivan tijekom obje faze, prema povjesničarima koji su rekli da je bio uključen u poslove koji su obuhvatili nacističko preuzimanje Europe od Amsterdama do Istočne Pruske". Prošle je godine, piše The New York Times, povjesničar Peter Hoeres kojeg je angažirala Heidi Horten da istraži prirodu bogatstva njezina supruga objavio opširno izvješće u kojem se tvrdi da je Helmut Horten očito imao koristi od stjecanja židovskih tvrtki prodanih pod prisilom, ali da se pretjeruje u razini bogatstva koju je stekao zahvaljujući tim aktivnostima.

image

Heidi Horten Museum

Imago/Imago Stock&people/Profimedia/Imago/imago Stock&people/profimedia

Hoeres u svom izvješću navodi, prenosi list, da je Horten, iako je iskoristio svoje prilike, u početku plaćao "sasvim normalne tržišne cijene" za židovske tvrtke te je bio "razmjerno pošten" u odnosu na poslove koje su sklapali drugi njemački biznismeni.

"Studija je zaključila da je Hortenovim postupcima upravljao oportunistički poslovni smisao, a ne nacistička ideologija, te se citira nekoliko slučajeva u kojima je Horten zadržao neke Židove kao zaposlenike ili dobavljače, u suprotnosti s naporima vlade. Također je navedeno da je Horten, iako je bio član nacističke stranke, kasnije iz nje izbačen. Kritičari izvješća smatraju, pak, da to ne umanjuje razmjere u kojima je Horten imao koristi od arijanizacije."

image

Agnes Husslein uoči izložbe Heidi Horten Collection Museum

Andreas Tischler/Afp/Profimedia/Andreas Tischler/afp/profimedia

Opsežni članak o Hortenu donosi i izjavu Birgit Kirchmayr, članice i više savjetnice austrijskog Savjetodavnog odbora za povrat umjetnina. - Kao povjesničarka, nisam se mogla složiti s glavnim tezama u izvješću Hoeres - rekla je i dodala da nije dovoljno samo reći da Horten "nije bio gori od drugih".

Također među onima koji su se osvrnuli na izvješće je i Stephanie Stephan, novinarka iz Münchena, koja je prošle godine izdala knjigu u kojoj je detaljno opisala Hortenovu akviziciju židovskih tvrtki. Rekla je da je tema za nju bila prilično osobna jer je njezin otac, Reinhold Stephan, bio u upravnom odboru jedne od tvrtki, Gerzon, modne kuće sa sjedištem u Amsterdamu. Prema njezinim riječima, židovski vlasnici bili su prisiljeni prodati Hortenu, a objavila je i izjavu jednog od njih, Arthura Marxa, koji je rekao da im je Horten prijetio da će biti deportirani u koncentracijske logore budu li se opirali njegovu preuzimanju.

image

Christie‘s: Bulgari-

Handout/Afp/Profimedia/Handout/afp/profimedia

- Moj se otac od samog početka bunio protiv Hortena jer je znao da je on već natjerao nekoliko židovskih vlasnika robnih kuća u Njemačkoj da prodaju svoje robne kuće za smiješne iznose - rekla je Stephan za The New York Times. "Odmah je otpustio mog oca. Horten se pobrinuo da moj otac nekoliko puta bude zatvoren i da na kraju bude protjeran iz Nizozemske."

Peter Hoeres na sve te prozivke brani svoju studiju smatrajući je uravnoteženom, iako je u jednom intervjuu rekao da mu je žao što je upotrijebio frazu "razmjerno pravedno", što je, kako je rekao, navelo neke na pogrešan zaključak da je umanjivao utjecaj koji je Horten imao na židovske vlasnike tvrtki. - Proveli smo istraživanje u 27 arhiva u Europi, pročitali tisuće članaka i razgovarali s puno svjedoka. Pokušali smo doći do činjenica, a nismo ih pokušali zataškati - rekao je Hoeres najavio da će u nadolazećoj knjizi citirati istraživanje koje pokazuje da Horten nikada nije dovršio kupnju Gerzona, a osporio je i točnost Marxove izjave pod prisegom, rekavši da nije potkrijepljena zapisima iz tog doba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 09:55