TRIJUMF ROMANA POLANSKOG

Činilo se da je njegov genij potrošen. No ‘Pisac iz sjene’ veliki je comeback redatelja

Osim Polanskog, nagradu su dobili i koscenarist Robert Harris te glumac Ewan McGregor

ZAGREB - Roman Polanski doživio je pravi trijumf na dodjelama Europskih filmskih nagrada u Tallinnu. Njegov politički triler “Pisac iz sjene” osvojio je šest nagrada EFA, a Polanski osobno osvojio je nagradu za najbolji film, režiju i scenarij (zajedno s koscenaristom Robertom Harrisom). “Pisac iz sjene” nagrađen je i za najbolju scenografiju i glazbu, a za ulogu u tom filmu Ewan McGregor nagrađen je za najbolju mušku ulogu.

‘Sveeuropska ekipa’

Polanski, kojeg zbog davnog slučaja seksualnog zlostavljanja Interpol traži u 188 zemalja, nije u Tallinn došao uzeti nagradu. Umjesto toga, pozdravio je prisutne u dvorani putem Skypea s nepoznate lokacije, zahvalio na nagradi, kao i svojoj “istinski sveeuropskoj kreativnoj ekipi”. Osim Polanskog koji je Poljak, EFA-e za “Pisca iz sjene” dobili su britanski koscenarist Harris i glumac McGregor, francuski skladatelj Desplat i njemački scenograf Konrad.

Večer u Tallinnu velika je kruna karijere za 77-godišnjeg Polanskog, neobičnog umjetnika koji je i kao čovjek i kao redatelj imao uspone i padove, te čiji život sam zaslužuje film.

Klasik i strašni događaj

Roman Polanski rođen je 1933. u Parizu. Odrastao je u Krakovu gdje ga je zatekao rat. Majka mu je stradala u Auschwitzu, a on je kao dječak umakao iz krakovskog geta i preživio uz pomoć lokalnih Poljaka pretvarajući se da je katolik. Debitirao je 1962. psihološkim trilerom “Nož u vodi” koji će biti nominiran za Oscara i donijeti mu svjetsku slavu. Polanski se seli na Zapad i snima niz uznemirujućih, atmosferskih psiho-trilera (“Odvratnost”, 1965.; “Rosemaryna beba”, 1968.) u kojima sretno povezuje umjetnički i komercijalni uspjeh. Odlazi u Hollywood, a njegovo američko desetljeće ostat će upamćeno po jednom klasiku (“Kineska četvrt”, 1974.) i dva burna, stravična događaja: 1969. guru Charles Manson i njegovi sljedbenici masakrirali su trudnu suprugu Polanskog i još dvoje ljudi, a 1977. uhićen je zbog seksualnog odnosa s maloljetnom 13-godišnjakinjom. Pobjegao je iz SAD-a i od tada živi pod prijetnjom izručenjem.

Britanska podložnost

Posljedni zbiljski klasik u karijeri Polanskog bio je “Stanar” (1976.).

Tijekom osamdesetih i devedesetih, Polanski radi manje i niže pretežno prosječne, a ponekad i zaista grozne filmove.

“Pisac iz sjene” je stvarni Poljakov comeback i jedini njegov film snimljen nakon 1980. koji smije stati u istu rečenicu s njegovim blistavim ranim radovima. “Pisac iz sjene” je politički triler koji tematizira britansku političku podložnost Americi. Ipak, pravi šug tog filma - kao i svih dobrih filmova Polanskog - leži u atmosferi prijetnje, krinki i privida, stilski virtuoznom osjećaju nelagode i sveprožimajućem pesimizmu.

Drugima samo mrvice

Pokraj takvog trijumfa “Pisca iz sjene”, drugima su neizbježno ostale mrvice. Pobjednik Venecije, izraelski ratni film “Lebanon” dobio je nagradu za kameru i najbolji debitantski film, dok je turski film “Med” - treći u trolistu mogućih favorita - ostao praznih ruku. Najneizvjesnija od svih kategorija bila je ona za najbolju žensku ulogu, u kojoj je među nominiranima bila i hrvatska glumica Zrinka Cvitešić. U toj kategoriji, glasovi su prevagnuli na stranu sjajne francuske glumice Sylvie Testud, koja je nagrađena za film “Lourdes” austrijske redateljice Jessice Hausner. U tom filmu, Testud glumi paraliziranu djevojku koja u Lourdesu doživi čudesno izlječenje premda uopće nije gorljiva vjernica.

EUROPSKE FILMSKE NAGRADE 2010:

Najbolji film: Pisac iz sjene (Roman Polanski)

Najbolji redatelj: Roman Polanski (Pisac iz sjene)

Najbolji scenarij: Robert Harris i Roman Polanski (Pisac iz sjene)

Najbolji glumac: Ewan Mc Gregor (Pisac iz sjene)

Najbolja glumica: Sylvie Testud (Lourdes)

Najbolji snimatelj: Gioja Bejach (Lebanon)

Najbolji scenograf: Albrecht Konrad (Pisac iz sjene)

Najbolji skladatelj: Alexandre Desplat (Pisac iz sjene)

Najbolji montažeri: Luc Barnier i Marion Monnier (Carlos)

Europsko otkriće (najbolji prvi film): Lebanon (Samuel Maoz, Izrael)

Najbolji dugometražni animirani film: Iluzionist (Sylvain Chomet)

Najbolji dokumentarac: Nostalgija za svjetlom (Patricio Guzman)

Najbolji kratki film: Hanoi-Varšava (Katarzyna Klimkiewicz)

Nagrada za životno djelo: Bruno Ganz

Europsko dostignuće u svjetskom filmu: Gabriel Yared, skladatelj

People's Choice (nagrada publike): Mr Nobody (Jako Van Dormael, Belgija)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2022 13:02