Paul R. Frommer jedan je od najpoznatijih lingvista na svijetu, koji je 2005. godine dobio jedan zanimljiv mail od slavnog režisera James Camerona . Cameron je tražio osobu koja će izmisliti potpuno novi jezik - na’vi - za njegov film koji se u kinima počeo prikazivati krajem 2009., “ Avatar”. Paul R. Frommer je tako nakon dugogodišnje profesorske karijere dobio priliku za možda i najveći izazov u svom životu. U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list Frommer nam je ispričao kako je nastao na’vi.
Kako ste uopće stvorili na’vi?
- Moram priznati da nisam počeo baš od nule, s obzirom na to da je James Cameron već uvrstio trideset riječi u originalan scenarij, uključujući i sam naziv jezika, na’vi. To su uglavnom bili nazivi za likove i životinje u filmu, ali su mi te riječi ipak dale nekakvu ideju što bi Cameron htio. Moj prvi dojam o tim riječima bio je da zvuče nekako polinezijski, odnosno nešto poput havajskog ili maorskog jezika. Oni su mi bili osnova po kojoj sam odlučio kako će taj jezik zvučati. Dodao sam neke zanimljive zvukove, poput px, tx i kx, koje možete čuti u nekim jezicima u Africi i Aziji, a isključio sam neke poznate stvari, tako da u na’viju nema slova b, d i g i nijednog od onih zvukova koje na engleskom pišemo sa ch, sh i th.
Kada je Cameron rekao da mu se sviđa kako na’vi zvuči, počeo sam kreirati fonologiju, odnosno pravila izgovaranja, a nakon toga sam počeo raditi na morfologiji i sintaksi. To sam napravio potpuno samostalno. Dok sam radio na svemu tome, istodobno sam počeo stvarati rječnik. Naravno da su to riječi koje postoje u svim jezicima, ali sam morao i izmisliti potpuno nove riječi koje su morale biti stvorene prema pravilima na’vija. U smišljanju riječi vodio sam se scenarijem i stvarao nove riječi po njemu. Dakle, riječi koje sam prve izmislio bile su one koje su mi trebale da prevedem razgovor na na’viju u filmu. Najveći izazov mi je bio da ne budem pod utjecam svog materinskog jezika, engleskog. Na primjer, kad sam tražio prijevod za engleski izraz ‘Hvala vam od srca’, morao sam izmisliti riječi za hvala i srce. Taj izraz inače nije baš uobičajen na puno jezika, tako da sam morao smisliti novi izraz, ali istog značenja koje će se uklapati u kulturu Na’vija. I u gramatičkom smislu bilo je jako važno da izbjegnem imitaciju engleskog ili nekog drugog jezika.
Jeste li imali neki jezik kao model po kojem ste stvorili na’vi?
Ne, ali ideju za neke gramatičke strukture u na’viju dobio sam iz pojedinih jezika. Konstrukcija riječi pomalo podsjeća na perzijski, a izgovor može nekima zvučati kao kombinacija hebrejskog i irskog. Neke stvari u gramatici možda se mogu naći u jednom australskom narječju, a to je wanggumara. Međutim, većina elemenata ovog jezika ne postoji ni u jednom drugom jeziku i način na koji je stvoren je jedinstven.
Mislite da bi na’vi mogao postati jezik koji ljudi žele naučiti, kao što se dogodilo s klingonskim?
- Ljudi ga već govore i pišu. Dobio sam popriličan broj mailova koji su u cijelosti napisani na na’viju i neki od njih blizu su savršenstva. Moram priznati da mi je to nevjerojatno. Oduševljen sam i vrlo sretan odjekom koji je na’vi dobio u javnosti. Naravno da sam se nadao da će jezik biti dobro prihvaćen, ali nisam se nadao baš ovakvom interesu jer postoje tisuće ljudi u cijelom svijetu koje ga pokušavaju naučiti i jako puno web siteova posvećenih na’viju. Na’vi sam radio da bih udovoljio zahtjevima i željama Jamesa Camerona, koji je tražio lingvistički dobar jezik za stanovnike Pandore. Znao sam i prije da je klingonski otišao puno dalje od ‘Zvjezdanih staza’ te da su po cijelom svijetu osnovani klubovi ljubitelja klingonskog, koji su na taj jezik čak preveli i ‘Hamleta’! Potajno sam se nadao da se nešto slično dogodi i na’viju, ali čak i ovo me iznenadilo.
Mislite da bi bilo teško naučiti na’vi?
- Nema sumnje da je na’vi vrlo izazovan za učenje jer ima neobičan izgovor i gramatiku koja nije baš uobičajena. Ali, nije ga nemoguće naučiti. Ustvari, kad vidim koliko su ga ljudi do sada uspjeli naučiti, i to dok o njemu nije bilo pušteno puno informacija u javnost, rekao bih da ga čak i nije toliko teško naučiti.
Kako ste se osjećali kada ste završili s tim i koliko vam je vremena trebalo da budete gotovi?
- Na’vi nije gotov! Mislim da nijedan jezik ne možete završiti. Jezik je živa stvar i sve žive stvari se razvijaju. Na’vi prije svega treba imati još bogatiji rječnik, koji trenutno ima oko 1000 riječi, što je jedva dovoljno za laganu komunikaciju. Ali, dobio sam sjajne ideje za nove riječi od fanova na’vija koji su mi čak dali neke sugestije za gramatičke konstrukcije i jako mi je drago zbog toga.
Kako ste uopće počeli raditi s Jamesom Cameronom?
- U ljeto 2005. Cameronova producentska kuća Lightstorm Entertainment poslala je jedan e-mail Sveučilištu Južne Kalifornije, gdje radim, i tražila je lingvista koji će izmisliti izvanzemaljski jezik. Moj kolega, dr. Ed Finegan, primio je taj mail i proslijedio mi ga jer je smatrao da ću biti zainteresiran. Kontaktirao sam ih, nakon čega me Cameron pozvao na razgovor i imao sam sreću i dobio posao.
Je li James Cameron imao nekih posebnih zahtjeva?
- Samo da zvuči lijepo i zanimljivo.
Kako ste glumce učili da govore na’vi?
- Dao sam im pisane prijevode i pravila izgovora, ali sam im napravio i zvučne zapise u mp3 formatu, tako da su ih mogli staviti na iPod i slušati. Sa svakim sam se glumcem posebno nalazio, a najviše nekoliko tjedana prije nego što bi se neka određena scena morala snimati, i radio bih danima s njima na izgovoru.
Mislite da će se ovakvi izmišljeni jezici sve više koristiti, osobito u filmovima?
- Ovisi o tome kakve filmove publika želi. U SF filmovima u kojima se pojavlju alieni i neke nove inteligencije i bića, mislim da će biti sve veća potreba za novim jezicima. Nakon klingonskog, pa sada i na’vija, ali i jezika koje je kreirao Tolkien, ti će jezici biti sve bolje osmišljeni.
Biste htjeli stvoriti još neke nove jezike?
- Naravno!
Što vas inače najviše zanima u jezicima?
- Sviđa mi se kako različiti jezici na drukčiji način opisuju svijet. Jako volim izgovarati strane riječi i pokušavati izgovoriti riječi iz stranih jezika. No, najviše od svega volim kada s nekim mogu komunicirati na njegovu jeziku.
Koje jezike govorite?
- Ako mislite koje jezike govorim tečno, kao materinski, bojim se da je to onda samo engleski. Međutim, proučavao sam jako puno jezika i mogu se njima koristiti u nekoj neformalnoj komunikaciji - to su francuski, njemački, perzijski, indonezijski, hebrejski, jidiš i mandarinski kineski. Nikada nisam proučavao neki slavenski jezik, ali jednog bih dana mogao i to probati.
Kako bi se na na’viju reklo ‘Dobar dan svima koji čitaju ovaj tekst’?
- Kaltxě frapor a fětěpängkxoti tsaye’eia!