U veljači 1952. splitski dnevnik Slobodna Dalmacija objavio je u gradskoj rubrici neupadljivu vijest iz lokalnog života. Novinar je izvijestio da se unutar lokalnog ogranka Tehničke kulture osniva kino klub. Cilj tog kluba, pisalo je, bit će "populariziranje kinofikacije naše zemlje", "prikazivanje filmova po selima" te "da propagira filmsku umjetnost u izgradnji socijalizma".
Nitko tko je pročitao tu socrealističku vijest nije mogao ni pomisliti da će se iz nje izleći jedna od najtrajnijih i za umjetničku scenu najvažnijih institucija domaće filmske kulture koja se zove se Kino klub Split i upravo slavi 70. godina postojanja.
Na ZFF-u
Kino klub Split osnovan je 50-ih kao jedna od mnogih sekcija koje su služile radničkoj razbibrizi i tehničkom opismenjavanju. Oko tog, isprva neambicioznog cilja, okupila se 60-ih grupa entuzijasta koji su željeli više. KK Split bio je tada jedan od tri ključna jugoslavenska centra neprofesijskog i alternativnog filma. Skupina autora, među kojima su prednjačili Ivan Martinac i Lordan Zafranović, kreirala je klupsku poetiku i oblikovala ono što povjesničari filma danas zovu "splitska škola". Autori "škole" ponajviše su gajili eksperimentalni dokumentarac, a pod utjecajem Martinca poetiku su gradili oko ključnog alata - montaže. Uvelike su eksploatirali pejzaže Splita - često tada pustog i pauperiziranog povijesnog centra - pa je Martinac Split definirao kao "najsnimljeniji grad na svijetu". U tom razdoblju unutar kluba nastaje i "Žemsko" Dunje Ivanišević, naslov koji se danas smatra prvim hrvatskim feminističkim filmom. Početkom 70-ih, iz klupske je prikazivačke aktivnosti iznikla kinoteka Zlatna vrata, i danas glavna "arthouse" dvorana u Splitu. Tijekom 80-ih iz kluba je proizašao Sabor alternativnog filma, svejugoslavenski festival eksperimentalnog filma koji je potrajao desetak godina i zgasnuo pred rat. Krajem 90-ih, iz kluba je evoluirao i Festival novog filma i videa koji je prva i najbolja izdanja i imao dok je bio pupčano vezan uz kino-klupski pokret. Novi polet klub dobiva u posljednjih 15-ak godina. Kroz KKS će tako proći jedan od dvojice suautora "Strica" Andrija Mardešić te dvojica od najboljih hrvatskih dokumentarista, Boris Poljak i Tonči Gaćina. Jedan od klupskih filmova - "Dok smo bili tu" - ove je godine uvršten u glavni program Oberhausena, a drugi - "Zof" Rina Barbira - osvojio je ove jeseni nagradu za najbolji kratki film na Kockicama ZFF-a. Ekipa Kluba, koju predvodi predsjednica Sunčica Fradelić, nakanila je 70. godišnjicu popratiti ambicioznije. Programi su počeli su u Multimedijalnom kulturnom centru izložbom koja se sastoji od tri dijela. Prvi je od njih dokumentacijsko-arhivski: izloženi su dokumenti iz povijesti kluba, fotografije, te plakati Sabora alternativnog filma koje su često radili prvorazredni autori (Gorki Žuvela, Momčilo Golub, Vasko Lipovac).
Transformacije Splita
Drugi dio izložbe čine radovi polaznika tečaja analogne fotografije koji je vodio Rino Efendić. Klub je obznanio i natječaj suvremenim umjetnicima za radove koji tematiziraju baštinu Kino kluba Split. Kustosi Sunčica Fradelić i Tonči Kranjčević Batalić odabrali su radove triju umjetnica. Iva Gavrilović predstavila se video loop projekcijom "Video esej o filmu kuća na pijesku", Sonja Leboš donosi videoinstalaciju "Split - najsnimljeniji grad na svijetu" . Treća umjetnica zastupljena na izložbi mlada je fotografkinja Ana Vuko. Ona uzima prizore iz klupskih filmova te pohodi mjesta na kojima su snimljeni. Njezine fotografije - često apsurdno humorne - opisuju transformaciju Splita: grad arheologije, uspavane memorije i okamenjene prošlosti postaje grad nadstrešnica, klimauređaja i grozničave transformacije. Proslava se nastavlja se s pet prikazivačkih programa. Prva dva pokrivaju klasike druge generacije (Martinac, Zafranović, Ante Verzotti, Vjekoslav Nakić, Ranko Kursar, Martin Crvelin, Dunja Ivanišević). Treći rekapitulira 80-e. Četvrti je posvećen najnovijim autorima i uključuje "AKT" Tamare Bilankov, "Nas dva" Andrije Mardešića, spot "Ne može" za Vojka V Rina Barbira te srednjometražni dokumentarac "Turizam!" Tonća Gaćine.
