Jetra, jedan od naših najzanimljivijih organa, djeluje kao prirodni filter organizma. Jedna od njezinih najposebnijih osobina je sposobnost regeneracije - jetra se može obnoviti, ako se uklone svi čimbenici koji je oštećuju. No, budući da svaka tvar koju unesemo hranom ili pićem prvo prolazi kroz jetru, gdje se štetne tvari razgrađuju i neutraliziraju, ovaj je naš organ posebno osjetljiv na životni stil i navike.
Stanje koje nazivamo masna jetra, tako se najčešće javlja kod osoba s nepravilnom prehranom, prekomjernom tjelesnom težinom, slabijom tjelesnom aktivnošću ili kod onih koji konzumiraju alkohol, ali može nastati i kod osoba koje ne piju alkohol, kaže nam gastroenterolog dr. Kristian Podrug.
Masna jetra se nerijetko dovodi u vezu s alkoholom jer je vrlo česta kod osoba koje ga dugotrajno konzumiraju u većim količinama, otkriva liječnik, dodajući kako osoba ne mora ispijati litre žestice svakog dana kako bi do ovog stanja došlo.
- Ipak, to je danas samo dio priče jer sve veći broj bolesnika s masnom jetrom uopće ne pije alkohol ili ga konzumira povremeno i malim količinama (recimo ono što je kod nas u Dalmaciji popularno "bevanda uz ručak"). A da je tome tako svjedočim svaki dan u svojoj kliničkoj praksi kada bolesnici s povišenim vrijednostima transaminaza prvo s vrata kažu "doktore ja ne pijem alkohol, kako je moguće da su mi loši nalazi?"
Prekomjerna težina, manjak aktivnosti...
Čest je slučaj kod ljudi koji alkohol ne konzumiraju, da uzrok leži u drugim životnim navikama, poput prehrane.
- Kod njih masna jetra najčešće povezana s prekomjernom tjelesnom težinom, manjkom tjelesne aktivnosti, povišenim masnoćama u krvi i šećernom bolešću, zbog čega se ova bolest sve više prepoznaje kao posljedica modernog načina života, a ne isključivo konzumacije alkohola.
Upravo u tome leže brojne zablude s kojima se dr. Podrug susreće u svojoj liječničkoj praksi.
- Pacijenti često imaju više zabluda kada čuju dijagnozu masne jetre. Jedna od najčešćih je uvjerenje da je riječ o bezazlenom nalazu koji ne zahtijeva liječenje, osobito ako nemaju nikakve tegobe. Druga česta zabluda je da je masna jetra isključivo posljedica konzumacije alkohola, zbog čega se osobe koje ne piju osjećaju sigurno i ne shvaćaju ozbiljnost dijagnoze. Mnogi pacijenti vjeruju i da će se problem riješiti sam od sebe ili da je dovoljan samo jedan lijek, bez potrebe za promjenom prehrane, tjelesne aktivnosti i životnih navika.
A kaže dr. Podrug, zapostavlja se i činjenica da problemi s jetrom mogu rezultirati problemima na razini cijelog organizma.
- Također se često podcjenjuje činjenica da masna jetra može napredovati prema fibrozi, cirozi i raku jetre te da je povezana s bolestima srca, krvnih žila i drugim metaboličkim poremećajima. Upravo zato važno je pacijentima jasno objasniti da masna jetra zahtijeva dugoročni, sustavni pristup i aktivno sudjelovanje u liječenju.
Rizični čimbenici za bolesti jetre, posebno za masnu jetru su sve ono što dugoročno opterećuje jetru ili oštećuje njezine stanice te su često povezani s načinom života i metaboličkim poremećajima.
-To su prije svega prekomjerna težina i pretilost, nepravilna prehrana bogata "lošim" mastima i šećerima, manjak tjelesne aktivnosti, šećerna bolest tipa 2, povišene masnoće u krvi, svakodnevni stres, konzumacija lijekova i alkohola te virusnih bolesti (hepatitis B i C).
Zašto dugo ostaje neprepoznata?
Masna jetra nije bolest koja vrišti, već ona koja mjesecima šuti dok "ne pukne". Zbog asimptomatičnosti, otkrije se kasno.
- Masna jetra često ostaje neprepoznata jer u velikog broja bolesnika ne uzrokuje nikakve simptome. Kod nekih se mogu javiti umor te bol ili nelagoda pod desnim rebrenim lukom, no bolest najčešće tiho napreduje i otkriva se najčešće slučajno rutinskim pretragama krvi i ultrazvukom abdomena ili tek u uznapredovalim stadijima jetrene bolesti. - govori dr. Podrug.
Simptomi masne jetre najčešće su blagi i nespecifični, zbog čega ih pacijenti lako zanemaruju ili pripisuju umoru i stresu, objašnjava nam gastroenterolog.
-To su najčešće kronični umor, manjak energije, osjećaj težine ili nelagode u gornjem desnom dijelu trbuha te povremena nadutost, dok bolest u velikog broja bolesnika dugo može prolaziti potpuno bez simptoma. - kaže dodajući kako u kliničkoj praksi susrećemo bolesnike u svim fazama bolesti.
- Uključujući i one koji se prvi put javljaju liječniku već s razvijenom cirozom jetre, u podlozi koje je masna bolesti jetre, kada su mogućnosti liječenja znatno ograničene. Upravo zato je rano prepoznavanje ključno, jer u završnoj fazi bolesti jedina opcija liječenja ostaje transplantacija jetre, koju nažalost mnogi bolesnici ne dočekaju.
Masna jetra može dovesti do ozbiljnijih oštećenja poput ciroze, ali obično kroz nekoliko koraka i tijekom duljeg vremena.
- Steatoza, odnosno nakupljanje masnoće u jetri, kod većine bolesnika ne izaziva značajne tegobe u smislu bolesti same jetre. Kod takvih bolesnika govorimo o običnoj masnoj bolesti jetre. Međutim s obzirom na to da je jetra centralni organ metabolizma zbog svojih mnogobrojnih funkcija koje obavlja, ona se često nalazi i u samom centru metaboličke disfunkcije, pa se danas u literaturu uveo i novi pojam MASLD (masna bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom).
Kod ovih bolesnika često dolazi do razvoja upale u jetri, upozorava gastroenterolog, dr. Podrug.
- Upravo taj upalni proces potiče oštećenja jetrenih stanica (to je razlog povišenih AST, ALT) koje dovodi do nastanka fibroze, odnosno ožiljkavanja jetre, koji s vremenom može napredovati u cirozu jetre. Rizik progresije veći je kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, šećernom bolešću tipa 2, metaboličkim sindromom i dugotrajnim neliječenim poremećajima. U uznapredovalim stadijima bolest može dovesti do zatajenja jetre, različitih komplikacija, a u konačnici povećan je i rizik za razvoj hepatocelularnog karcinoma.
Treba je shvatiti ozbiljno
A masna jetra kao stanje može doprinijeti i razvoju drugih bolesti.
- Dodatno masna jetra sama po sebi je i neovisni faktor rizika za razvoj šećerne bolesti, pogoršanja aterosklerotske bolesti krvnih žila srca i mozga, a zbog sličnih čimbenika rizika kod ovih bolesnika veća je pojavnost i polipa debelog crijeva. Zbog toga masnu jetru treba shvatiti ozbiljno, pravodobno je prepoznati, hepatološki procijeniti i dugoročno pratiti.
Dijagnostika masne jetre započinje kliničkom procjenom bolesnika i prepoznavanjem rizičnog profila, kaže gastroenterolog.
- Laboratorijski nalazi mogu pokazivati povišene jetrene enzime, no oni su povišeni tek u otprilike polovice bolesnika, zbog čega sami po sebi nisu pouzdani pokazatelj bolesti. Zato dijagnostički postupak obavezno uključuje neki od neinvazivnih testova procjene, a optimalno ultrazvuk abdomena uz neke od naprednijih tehnika kao što je elastografija jetre ili atenuacijske analize jetre kojim se otkriva stupanj steatoze (količine masti u jetri).
Na temelju ovih pregleda, dolazi se do svih potrebnih informacija o stanju.
- Ove bezbolne i jednostavne metode mogu dati sve odgovore koji su potrebni, a za postavljanje dijagnoze masne bolesti jetre, stupnja zamašćenosti, ali i informacija o tome koliko je jetra oštećena. Na temelju kombinacije kliničkih, laboratorijskih i slikovnih nalaza, uz isključivanje drugih uzroka bolesti jetre hepatolog može procijeniti težinu bolesti i dati daljnje preporuke za liječenje i praćenje.
Dobra je vijest pak da je ova bolest lječiva, i da se, ovisno o fazi bolesti - lako stavlja pod kontrolu.
- Masna jetra se može liječiti u svim fazama bolesti, a to ovisi naravno o stupnju bolesti i uzroku iste. Bitno je imati na umu da je zamašćenost jetre posljedica kompleksnih promjena u organizmu. Ono što je najvažnije je promjena životnih navika i uklanjanje rizičnih čimbenika. Gubitak tjelesne težine, pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost mogu dovesti do normalizacije nalaza jetre - kaže gastroenterolog, dodajući kako tjelovježba ima golemi učinak na jetru.
- Često se u kliničkoj praksi dogodi da na npr. kontrolnom ultrazvučnom pregledu primijetimo manji stupanj masti u jetri koji je direktna posljedica gubitka težine i promjene prehrane kada dolazi do "topljenja masti" u organizmu pa tako i u samoj jetri u kojoj je ona akumulirana. U uznapredovalim stadijima cilj liječenja je zaustaviti napredovanje bolesti i spriječiti komplikacije, zbog čega je važno dugoročno praćenje i prepoznavanje ranih znakova ozbiljnije bolesti.
Dr. Podrug poručuje kako je jetra "zahvalan organ", te da promjenom životnog stila, možemo pomoći našem organu u regeneraciji.
- Prehrana, gubitak tjelesne težine i redovita tjelesna aktivnost imaju ključnu i temeljnu ulogu u liječenju masne jetre. To je ono što se danas naziva "lifestyle changes". Čak i umjeren gubitak tjelesne težine može značajno smanjiti količinu masnoće u jetri, poboljšati jetrene enzime i usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti. Zbog toga su promjene životnih navika temelj terapije, dok se lijekovi razmatraju samo u odabranih bolesnika i uvijek uz ove mjere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....