ZAGREB - Skrovita i sa svih strana zaštićena gornjogradska Visoka ulica sasvim je sigurno najotmjenija i najekskluzivnija lokacija u Zagrebu. Taj slijepi odvojak Demetrove ulice pružio se po vrhu brda koje od Gradeca odvaja kanjon Mesničke, dok joj drugi bok, prema Tuškancu, čuva duboka hladovina ograđenog i nedostupnog parka.
U susjedstvu koje je sklonije prikrivanju, nego razmetljivom pokazivanju bogatstva, na broju 8, nalazi se palača Babočaj-Gvozdanović koja je u prvoj polovici 20. stoljeća, zahvaljujući sucu i veleposjedniku Dragutinu Gvozdanoviću i njegovoj supruzi, pijanistici Anki, bila živo okupljalište zagrebačke intelektualne i umjetničke elite.
Ali, kroz njihovu plesnu i koncertnu dvoranu i salone koji je okružuju teško da je i u najprosperitetnijem razdoblju Zagreba u jednoj sezoni prošao takav niz vrhunskih hrvatskih i svjetskih glazbenih umjetnika kao ove godine, u ciklusu Glazbeni salon Gvozdanović.
Svi su oni, pri tom, donatori koji se velikodušno odazivaju i daruju svoje najveće dragocjenosti kako bi se javnost, a i bogate pojedince, upozorilo na potrebu što hitnije sanacije i obnove vrijednog, ali uvelike zapuštenog objekta iznimne kulturno-povijesne vrijednosti.
Operna zvijezda
Pred stotinjak ljudi, koliko ih stane u dvoranu palače u kojoj je u svakom detalju interijera vrijeme zaustavljeno prije jednog stoljeća i konzervirano, do sada su nastupili kontratenor Max Emanuel Cenčić, pijanistica Martina Filjak i posljednja, ovog tjedna, mezzosopranistica Renata Pokupić.
Nakon prestižnog londonskog Wigmore Halla, naša je operna zvijezda nakratko zasjala i u Zagrebu i izazvala ovacije izvedbama arija iz Händelovih opera “Imeneo”, “Ariodante” i “Rinalda”. Jednako uživljena u uloge kao što je i na pozornicama svjetskih opernih kuća u kojima redovito nastupa, Renata Pokupić je majstorskom kontrolom glasa i zračenjem raznovrsnih burnih emocija oživjela strasti i patnje antičkih junaka u virtuoznim baroknim koloraturama.
Odličnu pratnju pružio joj je mali ansambl hrvatskih glazbenika pod vodstvom violinista Jorgea Jimeneza, koji se također velikodušno pridružio umjetničkom darivanju u korist palače Gvozdanović.
Dostojan nasljednik
Među kulturne uglednike, redovite posjetitelje ovih koncerata, nastup Renate Pokupić privukao je i samog predsjednika Josipovića. Međutim, za razliku od vremena Dragutina i Anke Gvozdanović, koja je svoju palaču ostavila svom gradu, duhovna elita danas mnogo rjeđe ide pod ruku s materijalnim bogatstvom. Zato se još uvijek čeka na veći odaziv i velikodušnost pripadnika poduzetničke elite.
Na poziv Zlatka Madžara, koji je s Muzejom za umjetnost i obrt kao organizatorom inicirao i osmislio čitav projekt i program, u Glazbenom salonu Gvozdanović ove će godine još nastupiti Monika Leskovar (30. rujna) i Petrit Çeku (11. studenog). Srećom, uključila se i Hrvatska televizija od čijih bi se snimaka trebao načiniti i izdati uistinu vrijedan DVD. Još samo da se duhovni elitizam i plemenitost umjetnika spoje s novcem, pa da današnji Zagreb postane dostojan nasljednik palače i njenih stanara iz prošlih stoljeća.
Dobrotvorni Itamar Golan u HGZ-u
U utorak, večer nakon Renate Pokupić, Zagreb je pohodio još jedan vrhunski umjetnik i miljenik hrvatske publike: Itamar Golan.
Pijanist za kojeg znamo da nikada ne svira sam, svoj raskošni pijanizam i muzikalnost ovaj je put udružio najprije četveroručno sa svojim učenikom Danijelom Detonijem u Ravelovoj “Pavani za preminulu infantkinju” i Schubertovoj Fantaziji u f-molu, a potom s vrhunskim Zagrebačkim kvartetom saksofona u jedinstvenom aranžmanu Šostakovičevog Klavirskog kvinteta u g-molu, op. 57. Taj su koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu umjetnici darovali u korist Osnovne škole Lauder-Hugo Kon židovske zajednice Bet Israel.