NAJLJEPŠE DOBA

‘Tko dolazi na ovaj hrvatski otok krajem ljeta, zna da može očekivati pravi spektakl. Tako je i bilo, večer je bila nezaboravna‘

 /Press
Vrhunac večeri bio je kad je mladi Solinjanin Tomislav Jukić zapjevao Nemorinovu ariju ‘Una furtiva lagrima‘ iz Donizettijeva Ljubavnog napitka, otkrivši lijepi tenorski belcanto srčanog zapjeva
Vrhunac večeri bio je kad je mladi Solinjanin Tomislav Jukić zapjevao Nemorinovu ariju ‘Una furtiva lagrima‘ iz Donizettijeva Ljubavnog napitka, otkrivši lijepi tenorski belcanto srčanog zapjeva

Grad Rab se već godinama uspješno brendira kao meka operne glazbe. Tko dolazi ovdje u ovo doba godine, krajem ljeta, zna da ovdje ljetuje proslavljena operna diva Dunja Vejzović, iznimno uspješna kao vokalna pedagoginja, i da će iz njezina laboratorija čuti nešto doista spektakularno. Tako je bilo i ove godine, na koncertu u utorak 9. rujna, sve je djelovalo da će to biti još jedna uobičajena Magija opere s njezinim ponajboljim bivšim studentima, ali nebo se pobrinulo da tu večer zapamtimo za cijeli život. Već desetljećima u ovom gradu odzvanjaju ponajbolji svjetski glasovi koji kod Vejzović dolaze po savjet za kakav tehnički problem s glasnicama ili karijernu dilemu, na njezine majstorske tečajeve namijenjene svim naraštajima, jer pjevači, kolikogod educirani bili, prisiljeni su na cjeloživotno učenje i rad na sebi, kako bi opstali u formi. Ona i jest onaj topli majčinski tip pedagoga koji svoju "djecu" nikada ne napušta i doživotno zadržava u "obitelji".

image
/Press
image
/Press

Dok su godinama to bili pjevački koncerti uz klavir u nekoj crkvi, protekle su se godina uobičajile večeri opera gala uz orkestre, uz svesrdnu podršku i organizaciju Grada Raba i njegove Turističke zajednice te Pučko otvoreno učilište, na otvorenoj pozornici Ljetnog kina. Nekoć je to bio operni orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, ali kad se uvidjelo da nije neka razlika u cijeni i angažmanu ni kad orkestar dođe iz Zagreba, uspostavljena je sada već treće godine u nizu skladna suradnja između primadone i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, dok iz Rijeke, također sada već treći put, važan dio tima čini tamošnji operni ravnatelj, mladi njemački maestro Valentin Egel. Ovogodišnji je koncert silom prilika u istoj večeri iskombinirao obje forme dosadašnjih koncertnih formata u tradiciji večeri u stilu "odabrala Dunja Vejzović". Dan ranije uspješno je održana generalna proba, na dan koncerta i tonski pokus, sve je djelovalo da ćemo nakon dvije godine ponovno uživati u operi u samom srcu kamene jezgre grada, pod zvjezdanim nebom, jer prognostičari su eventualno 20% najavljivali kišu kasnije, oko ponoći. Prvi dio večeri prošao je "na suhom" u skladnom ravnovjesju lirskih i dramatičnih opernih ulomaka, od klasicističkih Beethovena i Mozarta, preko francuskih romantika Julesa Masseneta i Charlesa Gounoda, sve do Delibesova hita dueta iz Lakme, asirskog plesa iz Paraćeve opere Judita sve do cijelog Wotanova prizora iz Wagnerove glazbene drame Valkire.

image
/Press

Tu su se u teškim, ali atraktivnim opernim brojevima izmjenjivale zvijezde europskih opernih pozornica – basbariton tople boje i srčanog zapjeva Patrick Zielke, lirska sopranistica baršunastog glasa Christina Landshamer, te naša prodorna Riječanka Diana Haller koja je kao Mozartova Elettra otkrila uspješnu promjenu pjevačkog registra, od mezzosoprana prema sopranu. No, najbolje se tek čekalo: točke u kojima će nam Dunja otkriti svoje najnovije adute, dvoje pjevača mlađe generacije poteklih iz ovih krajeva i već etabliranih na velikim pozornicama. Orkestru se dao predah nakon dugog i gustog Wagnerova sloga u kojemu se dosta "štrikalo" i taman kad je trebao početi drugi dio večeri, krenula je kapati kiša i svi su u trenu pobjegli sa scene, spašavajući svoje vrijedne krhke instrumente, prilično neotporne na vodu. U ime organizatora ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Rab, Katarina Ribarić, obratila se publici s informacijom da se koncert bez orkestra, sada uz klavir, nastavlja u obližnjem "zimskom kinu", jer "pjevačima se još pjeva".

image
/Press
image
/Press

Nije trebalo puno da se koncert nastavi u tom kazališnom prostoru, sada uz maestra Egela kao pijanista, koji je bez problema svirao klavirske izvadke opera sa zaslona svojega tableta, prateći pjevače kao u nekoj romantičnoj večeri solopjesama. Napokon smo glasove mogli čuti bez razglasa, u toploj atmosferi prirodnog akustičnog prostora, idealnog kao zvučna kutija za klasičnu glazbu. Prelazak u zatvoreni prostor ispao je nikakav manjak, već bonus večeri, a Rab kao domaćin je pokazao nevjerojatnu fleksibilnost organizacije. Uslijedila je jedna od najljepših izvedbi ikad megapopularne arije Bellinijeve Norme, Casta diva, koju je svojim koncentriranim, sada sopranskim, glasom otpjevala Diana Haller (bolja od Marie Callas, sprema se uskoro debitirati u toj ulozi, a voljeli bismo je uskoro čuti i u Zagrebu gdje se uskoro priprema nova produkcija istog naslova). U sljedećem prizoru (Mira o Norma) pridružila joj se beogradska sopranistica Lana Maletić kao Adalgisa u duetu s Normom, otkrila sličan tip fokusiranog pjeva i ujednačene boje. Ona je kao sedamnaestogodišnjakinja stigla u Zagreb na studij kod Dunje Vejzović dok je ova još predavala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i kasnije otišla na usavršavanje u Beč i Stuttgart (gdje joj je profesorica bila upravo Diana Haller!).

image
/Press
image
/Press

A onda je uslijedio vrhunac večeri – mladi SolinjaninTomislav Jukić zapjevao je Nemorinovu ariju "Una furtiva lagrima" iz Donizettijeva Ljubavnog napitka, otkrivši lijepi tenorski belcanto srčanog zapjeva. Bila bi velika šteta da ga nismo čuli jer mladić je na Rab stigao na tek nekoliko sati, između dviju proba u Zürichu za novu produkciju Massenetove Manon. Lanu smo čuli i u Sarinoj romanci iz Donizettijeva Roberta Devereuxa, a Christinu još jednom i u Nanettinoj ariji iz Verdijeva Falstaffa, da bi službeni dio programa završio terzetom Abigaille, Fenene i Ismaila "Prode Guerrier" iz Nabucca istoga autora. Ali kad smo već mislili da je sve gotovo, da Dunja Vejzović ove godine neće zapjevati sa svojim studentima na sceni, ponovno nas je iznenadila na kraju – odjednom se ustala iz prvoga reda i pridružila maloj skupini žena u lijevom kutu dvorane, tik pred pozornicom i zapjevala u zborskom slogu najpoznatiji ulomak iz Verdijeva Nabucca – S‘apresan gl‘istanti d‘un‘ira fatale – zajedno sa svim solistima programa na sceni, izazvavši potpuno oduševljenje i ovacije dirnute publike. Žene koje su se iz publike pridružile velikoj umjetnici bile su članice rabske ženske klape Anima Arbae, čime se Magija opere u maniri "piva klapa ispod volta" sasvim stopila s iskonskim otočkim ozračjem.

image
/Press
image
/Press
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2025 00:17