Drugo izdanje open aira Žarišta, održano prije dva vikenda na Marulićevu trgu, potvrdilo je status ovog živahnog programa nove autorske glazbe u Zagrebu kao vrlo dobrodošle pojave. Više od 1500 posjetitelja – većinom mlađih, ali i obitelji koje su vikend provele uz indie bendove – ponovno je pokazalo da grad ima publiku gladnu novih sadržaja i prostora za susret s domaćom scenom. Uz instantni interes publike, program je u kratkom roku postao važna točka okupljanja scene, a istovremeno i ogledni primjer kako se gradski kulturni događaji mogu širiti izvan tradicionalnih lokacija, ali i komercijalnijih stilskih odrednica.
O Žarištu, ali i o tome kako se širi mreža gradskih kulturnih programa, razgovarali smo s Hrvojem Laurentom, ravnateljem Novih prostora kulture, ustanove koja posljednje dvije godine ubrzano razvija kulturne formate po cijelome gradu.
Malo života
- Žarište je u kratkom roku postalo vrlo važan program nove autorske glazbe uz najbolje indie izvođače koje gradska i regionalna scena nudi. Sva naša očekivanja višestruko su premašena, kako na prvom tako i na drugom open airu, ne samo brojem publike nego i sjajnom atmosferom koja se stvara u gomili ljudi koji su došli slušati dobru glazbu. Ono što me također čini ponosnim jest energija koja se stvorila i među izvođačima koji na pozornici pred Arhivom daju svoj maksimum. Svako novo izdanje Žarišta potvrđuje nam važnost i potrebu otvaranja prostora za izravan kontakt publike i nove domaće glazbene scene – kaže Laurenta.
Žarište se trebalo održati u Pauku, uz naplatu ulaza, no to se ipak nije dogodilo. Laurenta je za Vida TV otkrio kako je Studentski centar, koji upravlja nekoć kultnim Paukom, nekoliko dana prije samoga događanja javio kako se na lokaciji ipak odvija neki drugi event. Pitamo Laurentua gdje je nastao problem s tom lokacijom.
- Htjeli smo udahnuti malo života u Pauk, ali SC je imao druge planove. Na kraju smo sretni da je tako ispalo, otvorili smo festival za sve, bili na jednoj od najljepših lokacija u gradu i svim zainteresiranima omogućili odlične svirke – govori.
Novi prostori kulture za sada već imaju priličan portfolio glazbenih i drugih programa – od Žarišta i 5 do 12 pa do Kulturplaca, Zagrebačkih kvartova kulture, Mjesnog boravka... Ustanova, na čije je programe i njihovu promociju, redovne djelatnosti, ali i opremu za evente ove godine uloženo milijun eura, trenutačno broji 13 zaposlenih. Laurenta ističe kako su na inicijativu i uz podršku Grada Zagreba u protekle dvije godine u više od 20 kvartova privremeno doveli ukupno dvjestotinjak koncerata, kazališnih predstava, izvedbi suvremenog cirkusa i plesa, filmskih projekcija, književnih i likovnih programa.
- Atmosfera i reakcije publike gdje god smo došli, od Sesvetskog Kraljevca, Klake i Novog Jelkovca, preko Markuševca i Malešnice pa do Brezovice, Svete Klare ili Središća, kao i želja izvođača da nastupaju izvan ustaljenih ruta užeg i šireg centra grada, nam već u ovako kratkom roku govore da su ovi programi izuzetno važni i potrebni te ćemo ih svakako iz godine u godinu nadograđivati i obogaćivati – govori.
Ipak, osim što ustanova organizira kulturne programe diljem Zagreba, ona će i sama (dijelom) upravljati nekim gradskim prostorima. Prvi takav je klub Kontesa, kojom je zadnjih nekoliko godina upravljalo kazalište Komedija, dok će ‘skrbništvo‘ o prostoru sada biti dijeljeno.
- U tijeku je priprema zajedničke sezone Novih prostora kulture i kazališta Komedija koju ćemo predstaviti uskoro. Komedija će zadržati postojeće programe te ih obogatiti novim produkcijama, a mi ćemo samostalno i u suradnji s drugim akterima glazbene scene organizirati koncertne večeri suvremene autorske glazbe, jazza i sličnih formi, što je svojevrsni nastavak i nadogradnja svih glazbenih programa koje smo započeli – govori Laurenta.
Uz Kontesu, NPK će biti uključen u vođenje galerije na adresi Draškovićeva 31 i prostora Tržnice Trnje, koja je zamišljena kao interkulturalni centar.
- Oba procesa projektiranja i izgradnje odnosno adaptacije provodi Grad Zagreb. Javna nabava za radove u Draškovićevoj je pri kraju, a naš programski partner, izabran putem javnog natječaja, kustoski kolektiv Što, kako i za koga?, već osmišljava izložbe i projekte koji će, nadam se, krenuti krajem iduće godine, ovisno o dinamici javne nabave i izvođenja radova odnosno opremanja. Bit će to jedno vrhunsko mjesto suvremene umjetnosti kakvo Zagreb zaslužuje i treba. Interkulturni društveni centar je u fazi projektiranja. Provedeno je istraživanje potreba susjedstva, građana te organizacija koje bi mogle provoditi svoje programe u budućem IDC-u, na temelju kojeg će se odrediti namjene pojedinih prostora. Slijedi javna nabava za radove, a Interkulturni društveni centar Trnje bit će mjesto za susjedstvo i sve naše sugrađane, uključujući i sve one koji su se tu doselili u proteklih par godina i rade da bi naš život bio ljepši, bolji i lakši – govori Laurenta.ž
Tu je Paromlin, budući centralni umjetnički hub Zagreba te, ističe Laurenta, jedna od najvećih investicija u kulturnu infrastrukturu u posljednjih tridesetak godina.
- To će biti mjesto kojim će se Zagreb i Hrvatska itekako moći ponositi. Na 36 tisuća kvadrata gradi se moderan objekt za sve generacije kojim će upravljati Knjižnice grada Zagreba s kojima imamo odličnu suradnju i naveliko radimo na planiranju budućih zajedničkih aktivnosti i rada – govori.
Nastavlja kako će u njemu biti smještena nova središnja Gradska knjižnica, te će uz same knjige i niz novih i proširenih usluga građanima na raspolaganju biti i glazbeni studiji, makerspaceovi, ugostiteljski sadržaji…
- U sklopu društveno-kulturnog centra Paromlin kojim će programski upravljati NPK bit će dvije suvremeno opremljene multifunkcionalne dvorane, jedan manji reprezentativan prostor za razna događanja, izložbeno-galerijski prostor i tri apartmana za gostujuće umjetnike, a programi će se moći provoditi i u velikim predvorjima i na terasama. Većinu programa planiramo provoditi u suradnji s različitim dionicima u kulturi i šire; od kulturnih ustanova, umjetničkih organizacija, udruga i umjetnika pa do škola, fakulteta i drugih važnih aktera u zajednici – rekao je.
Nezavisne organizacije
Pitamo ga misli li da model „grad kao operator kulturne mreže“ riskira institucionalizaciju eksperimenta i otuđenje od nezavisne scene. Kako spriječiti da gradski program postane birokratski i neinventivan?
- NPK je osnovan s jasnim zadatkom i nije ni na koji način zamjena za postojeće ustanove, a još manje za nezavisne organizacije. Vjerujem da smo pokazali, ne samo mi nego i druge kolege u gradskim ustanovama, inovativnost i fleksibilnost, ali i da naše djelovanje predstavlja i dodatan poticaj nezavisnoj sceni. Naš strateški cilj je otvorenost i suradnja što se može vidjeti u svemu što radimo – smatra Laurenta, koji ističe kako nije bilo jednostavno osnovati ustanovu, postaviti je na noge i u kratkom roku organizirati gomilu događanja koji su uglavnom na terenu i na otvorenom.
- Planirali smo sporiji rast, ali smo imali sreće da su nam se na natječaje javljali izvrsni kandidati, tako da smo sklopili sjajnu ekipu koja odlično funkcionira i kojoj je iznimno stalo da naši programi budu uspješni i posjećeni. Samo u ovoj godini proveli smo više od 60 dana na terenu, uz sve vremenske uvjete i izazove koje on nosi, te realizirali sveukupno oko 180 programa – od slikarskih radionica s dvadesetak ljudi do koncerata s 10 tisuća posjetitelja. Često imamo i više događanja u jednom danu, evo baš prošlu subotu kad je bilo Žarište, u prostorima mjesnih odbora u Brezovici organizirali smo predstavu suvremenog cirkusa, a na Srednjacima projekciju filma – govori Laurenta, zaključujući da kroz pet godina vidi NPK kao stabilnu i prepoznatljivu gradsku instituciju čiji predan i vrijedan, te nasmijan i opušten tim razvija inovativne programe, obogaćuje kulturnu ponudu grada, sustavno razvija publiku, te u dijalogu s raznim akterima vodi prostore za kulturu na visokoj i profesionalnoj razini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....