U svom domu na Lučcu u Splitu, izmoren bolešću, u 87. godini života preminuo je nestor hrvatskoga glumišta – Mirko Kraljev. Riječ je o umjetniku koji je ostvario iznimnu i vrlo zapaženu karijeru: i u Hrvatskoj i u inozemstvu, javlja Slobodna Dalmacija.
Rođen je u Splitu, 6. svibnja 1939., upravo na datum kad je 1893. godine bilo svečano otvorenje splitskoga kazališta na Dobrome, koje će kasnije taj nadnevak proglasiti Danom HNK Split.
U rodnom gradu završio je gimnaziju nakon čega je diplomirao glumu na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu.
Mirko Kraljev jedan je od zadnjih nestora hrvatskoga glumišta, koji je tijekom života i karijere nerijetko bivao i nepravedno zakinut po pitanju nagrada, a što se zorno vidi iz pregršti panegiričkih kritičkih osvrta na njegov filmski i kazališni rad, redovito objavljivanih u relevantnim hrvatskim i stranim tiskovinama iz perâ meritornih arbitara.
Mjuzikli i operete
Osim u matičnom HNK Split, nestor Kraljev igrao je kao gost u svim nacionalnim hrvatskim kazalištima, te u zagrebačkim Gradskom kazalištu „Komedija“ i Teatru &TD, a također je značajan dio njegove karijere vezan uza HNK „Ivan pl. Zajc“, gdje je ostvario antologijsko tumačenje u predstavi Vuci i ovce A. N. Ostrovskog.
Jednako tako, izuzetno zapaženi dio karijere ostvario je i u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gdje je 1964. godine imao i svoj prvi profesionalni angažman. Tu je igrao u komadima Magarac G. Feydeaua, Zaljubljenici C. Goldonija, Hrvatski Faust S. Šnajdera…
Postoji i anegdota koja se prepričava do danas, a čuo sam je baš od prijatelja i sarajevskih kolega, kako je autor Šnajder, odgledavši predstavu u Sarajevu, rekao da bi bio još i više teksta napisao za njegov lik, samo da je znao kako će ga baš Kraljev igrati.
Veliku pohvalnu ekspertizu za tu je premijeru i tumačenje Mirka Kraljeva bio napisao proslavljeni bosanskohercegovački kazališni kritičar i književnik, Dževad Karahasan, koji je donedavno do smrti predavao na sveučilištima u Beču i Grazu.
Mirko Kraljev snimio je 16 filmova i više od 40 TV-serija. Zanimljivo je da je bio akter i popularnoga filma Winnetou (1964.), nakon čega je nastupio u filmovima Horoskop (1969.), Prvi splitski odred (1972.), Marjuča ili smrt (1987.), Četverored (1999.) i dr. Od TV-serija u kojoj je glumio izdvaja se Kuda idu divlje svinje Ivana Hetricha (1971.).
Nastupao je i u mjuziklima i u operetama, pa tako i u objema najpopularnijim iz radionice Ive Tijardovića: Mala Floramye i Spli‘ski akvarel. Sudjelovao je i u rock-operi Gubec-beg, u kojoj je bio i asistent režije, te u komadu B. Brechta i K. Weilla Uspon i pad grada Mahagonija i Prosjačkoj operi, u kojoj je tumačio lik Tigera Browna.
Ipak, najveći broj uloga proveo je na pozornici HNK Split, gdje je bio dobitnikom i dviju važnih nagrada. Prvo je za ulogu Klanfara u Ledi Miroslava Krleže dobio nagradu „Marul“ na festivalu Marulićevi dani (1994.), a zatim i nagradu „Judita“ za ulogu Agamemnona u Sofoklovoj tragediji Ajant na Splitskom ljetu (1998.).
Brojne nagrade
Od ostalih predstava Mirka Kraljeva u Splitu ističu se: M. Kundera: Žak fatalist i njegov gospodar (1981.), M. Držić: Novela od Stanca, C. Goldoni: Ribarske svađe (1991. i 2008.), W. Shakespearea: Hamlet (1994.), M. Begović: Amerikanska jahta u splitskoj luci (1997.), H. von Kleist: Princ Friedrich Homburški (1988.), B. Brecht: Opera za tri groša (1989.), G. Markez: Pukovniku nema tko pisati (2004.).
Umjetnik Mirko Kraljev od 1991. godine bio je dragovoljac Domovinskog rata kao pripadnik 4. gardijske brigade „Pauci“, te je kasnije prebačen u 1. gardijsku brigadu „Tigrovi“. Godine 1992. nastradao je na Južnoj bojišnici, nakon čega je dobio status invalida Domovinskog rata.
I nakon nekoliko operacija i dugotrajnog oporavka, pomažući se štapom, nastupio je u nizu premijernih i repriznih predstava na scenama u produkciji HNK Split.
Zahvaljujući organizatorskim sposobnostima koje je iskazao u Domovinskom ratu (u koji je otišao sa svoje 52 godine života!), u dva je mandata obnašao časnu dužnost Savjetnika za kulturu u hrvatskim veleposlanstvima u Sarajevu (1999. – 2000.) i Skopju (2004. – 2008.).
U Makedoniji organizirao 38 projekata
Poseban trag ostavio je za službe u makedonskoj prijestolnici, gdje je u četverogodišnjem razdoblju organizirao 38 velikih projekata koji su uključivali likovne izložbe, koncerte, gostovanja kazališnih ansambala, tjedan hrvatskog filma u suradnji s KD „Vatroslav Lisinski“ iz Zagreba, književne susrete, povezanost s Društvom hrvatskih književnika…
U novoj zgradi Makedonske opere i baleta postavio je bistu hrvatskog dirigenta Lovre pl. Matačića, koji je 1947. godine i utemeljio Operu u Skopju.
Za zasluge u kulturi Republike Sjeverne Makedonije tadašnji intendant Makedonskog narodnog teatra, Sašo Milenkovski, 28. svibnja 2017. Mirku Kraljevu dodijelio je Titulu počasnoga aktera/glumca Makedonskog narodnog teatra.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....