PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ

PRVI OZBILJAN POKUŠAJ DA LEKTIRA NE BUDE NEPRIJATELJ ČITANJA Ne daj Bože da ijednom klincu omrznu sve knjige zbog onih koje sam ja napisao!

Zagreb, 210509.Miljenko Jergovic (Sarajevo, 28. svibnja 1966.), nagradjivani bosansko-hercegovacki knjizevnik i publicist, najpoznatiji kao autor pripovjetki vezanih uz Bosnu Hercegovinu. Njegova djela prevedena su na dvadesetak jezika, medju najpopularnijim su naslovima suvremenog hrvatskog izdavastva.Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Šuvar / CROPIX
Volio bih, naime, da stari Hektorović, kao i Marulić ili Homer i Shakespeare, ostanu što dalje od lektire - i to na mnogo radikalniji način nego u prijedlozima Kurikuluma - jer je to jedini način da im se bivši đaci jednoga dana vrate i obrate
Volio bih, naime, da stari Hektorović, kao i Marulić ili Homer i Shakespeare, ostanu što dalje od lektire - i to na mnogo radikalniji način nego u prijedlozima Kurikuluma - jer je to jedini način da im se bivši đaci jednoga dana vrate i obrate

U ona već jako davna vremena kada je ovaj čitatelj polazio u školu, a prošle su od toga, evo, već četrdeset tri, četiri godinice, školska lektira je trebala ispuniti nekoliko različitih, što književnih, što izvanknjiževnih zahtjeva. Morala su, po nekom nevidljivom ključu, biti zastupljena djela pisaca iz svih naših republika i pokrajina, ali i reprezentativna djela svjetske književnosti, s također izbalansiranim odnosom pisaca iz zapadnoga i istočnog civilizacijskog kruga.

Uz to, u školskoj su lektiri trebala biti zastupljena djela u kojima će se temeljito obraditi tekovine narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije. Ali nije smjela ostati po strani ni odgojno-pedagoška svrha književnosti: lektira nas je trebala poučiti kako da budemo bolji ljudi. I na kraju...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. prosinac 2025 01:39