Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) prvo kolo biblioteke „Nije lektira“.
U okviru biblioteke "Nije lektira" objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj.
U prvom kolu biblioteke „Nije lektira“ objavljeni su romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije kojemu prethode roman „Mama je kriva za sve“ te njegov nastavak „Ovaj put je kriv tata“.
I dok je roman Ane Đokić Pongrašić objavljen početkom 21. stoljeća, roman „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića novi je i nagrađivani naslov pa njegovo besplatno e-izdanje može začuditi. „Evo što je bestseler mikro-nakladnika: roman nagrađen najvećom hrvatskom književnom nagradom Grigor Vitez za dječju književnost za 2021. godinu (iako roman nije za djecu nego je za tinejdžere pa naviše) u godinu dana je prodan (ne računajući famozni otkup Ministarstva kulture i medija) u 353 primjerka, komentirao je autor.“
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2023. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 338 dostupno 303 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 76.196 korisnika koji su online čitali 69.079 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 99.823 e-knjiga, odnosno 12 posto više nego u prvom polugodištu 2022. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2023. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (2.620 čitatelja), a iza njega slijede romani „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (1.984) i „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (1.464). Najčitaniji pjesnički naslov je „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović (1.310 čitatelja), a iza njega slijede „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar (1.252) i „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.206). Najčitaniji publicistički naslov je „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše (1.942), a iza njega slijede „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ istog autora (1.920) te „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.891). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.777), „Barikade“ Borisa Budena (712) i „Krila u koferu“ Borisa Becka (531), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.593), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (687) i „Filmska opredjeljenja“ istog autora (408). Čak 21 naslov zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2023. godine, od romana Aleksandre Kardum s više od dvije i pol tisuće čitatelja, do svjetskog romanesknog klasika Edwarda Morgana Forstera „Soba s pogledom“ s 1.001 čitateljem.