ZAGREB - Osnovni problem svijeta koji nas tišti najbolje je sažela Alisa. U njenoj zemlji čudesa ništa ne bi bilo ono što je i sve bi bilo ono što nije. Dakle, baš kao i u našem svijetu, samo bez fige u džepu i knjiga bez slika. Jer, pita se Alisa na grani jedne vrbe, tko bi uopće obraćao pažnju na knjige bez slika?
Neobičan um
Mora da se isto pitao i Tomislav Torjanac kad je ilustrirao pjesmu “Kako živi Antuntun” Grigora Viteza, iako je apsolutnom klasiku svakog djetinjstva takva vrsta slikovite pripomoći uistinu nepotrebna. Vitezovi stihovi o neobičnom umu Antuntuna, koji kad se smrači mrak grabi loncem, a razlupano jaje zašiva koncem, već, naime, daju gotove slike. One stoje uokvirene u stihove i izlaze iz njih, već kako ih u pogled pozove dječja mašta. A briljantne ilustr...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....