PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ

NASREDIN HODŽA Doputovao je na magarčiću u Bosnu s Turcima, kao njihov imaginarni junak

Možda s njime u Bosni započinje tradicija narodnih mudraca, čaršijskih luda i ubogih beslovesnika koji izgovaraju one konačne istine i koji žive životima svetaca i evlija, tako da je svaki njihov dan u životu jedna gotova anegdota. S Nasredin hodžom, možda, započinje tradicija u kojoj sve ono što je poučno mora biti i smiješno. Ili su te tradicije i od njega starije.

Možda s njime u Bosni započinje tradicija narodnih mudraca, čaršijskih luda i ubogih beslovesnika koji izgovaraju one konačne istine i koji žive životima svetaca i evlija, tako da je svaki njihov dan u životu jedna gotova anegdota. S Nasredin hodžom, možda, započinje tradicija u kojoj sve ono što je poučno mora biti i smiješno. Ili su te tradicije i od njega starije.

Došao je s Turcima, kao njihov imaginarni junak. U to vrijeme već odavno mrtav. Lik iz vječno daleke prošlosti, živio je, kažu, u trinaestom stoljeću. Rodom od Eskišehira, sa zapada Turske, putovao je na svom magarcu, savjetovao ljude, bio na glasu kao šašavi sufija.

Legenda o njemu se prenosila iz pokrajine u pokrajinu, a kako je došlo vrijeme velike otomanske moći - imperij se širio prema istoku i ju...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. siječanj 2026 06:45