U Moskvi je 14. siječnja u 77. godini umro poznati ruski pjesnik, disident i antiratni aktivist Lav Rubinštejn. Umro je u bolnici, ne dolazeći k svijesti, nakon što ga je na pješačkom prijelazu 8. siječnja udario automobil.
Njegova kći Marija objavila je tu vijest na neovisnom portalu Živi žurnal. Lav Rubinštejn rodio se u Moskvi 1947. godine, u židovskoj obitelji.
Predstavnik je ruske moskovske konceptualne pjesničke škole iz 70-ih godina 20. stoljeća, a neki književni kritičari smatraju ga nastavljačem "ruskog futurizma". To se kosilo s tadašnjom partijskom jedinom dopuštenom linijom "socijalističkog realizma", što je značilo da je Rubinštejn na meti čuvara "ideološke umjetničke čistoće".
Proslavio se i jer je svoje stihove, a radio je u biblioteci, pisao na bibliotečnim "kartončićima" te je to obilježilo njegovu poeziju. Još u vrijeme SSSR-a imao je problema zbog svoga umjetničkog djelovanja i izdavao je svoje knjige u samizdatu te u inozemstvu.
No, tek nakon raspada SSSR-a i pada komunizma njegovo pjesništvo postaje dostupno i poznato ne samo u Rusiji nego i izvan njezinih granica.
Kritičar i književnik Dmitrij Baviljski za Rubinštejna će reći da je "Čehov današnjice - podteksta je više nego teksta, pauze više nego riječi". Osim toga, i politički je aktivan te vrlo kritičan prema režimu Vladimira Putina, i to od početka njegove vladavine. Već 2000. javno istupa protiv rata u Čečeniji, podržao je i antirežimske prosvjede u Bjelorusiji 2020. godine, ustao protiv progona građanskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog kojeg je režim utamničio, a pogotovo se istaknuo kao borac za prava ruske LGBTIQ+ zajednice, koja se u Putinovoj Rusiji susreće s progonom, diskriminacijom i javnim žigosanjem.
Zbog takvih svojih stavova bio je praktički izoliran i isključen iz kulturnog i društvenog života, bez "prava" na javni istup. "Mislili smo, tada naivno, nakon raspada SSSR-a, da će biti dovoljno objaviti djela Aleksandra Solženjicina, ‘Moskva - Petuški‘ Venedikta Jerofejeva te Varlama Šalamova i Borisa Pasternaka, i da će ljudi progledati, da će se Rusija promijeniti. Bili smo u zabludi. Neki su pročitali, mnogi nisu, mnogima je bilo svejedno", reći će u jednom od svojih posljednjih intervjua za neovisni portal Meduza Lev Rubinštejn, razočaran agresijom na Ukrajinu.
Jedna je od rijetkih javnih ličnosti koja se još 2014. godine usudila osuditi aneksiju Krima, smatrajući da to vodi upravo onome što se i dogodilo osam godina kasnije - ratu. "Zaustavite agresivnu avanturu: povucite ruske trupe s ukrajinskog teritorija i zaustavite propagandu, materijalnu i vojnu potporu separatistima na jugoistoku Ukrajine", govorio je još tada.
Odmah nakon što su ruski tenkovi krenuli na Ukrajinu potpisao je otvoreno pismo Putinu, u kojem se protivi invaziji i traži povlačenje ruske vojske.
Istupio je iz ruskog PEN centra, nedugo nakon aneksije Krima, u rujnu 2014. godine, smatrajući da je glavna misija globalnog PEN pokreta "borba za slobodu izražavanja i snažni glas pisaca koji se zbog svojih stavova suočavaju s progonom, zatvaranjem i prijetnjama po život.
Ruski PEN centar nije uključen u ovo, što znači da nema nikakve veze s idejama PEN pokreta. Cilj ruskog PEN-a je samo da ne naljuti vlast", zaključio je Rubinštejn.