NOVI ROMAN BORISA PERIĆA

PREDSTAVLJENA 'POVIJEST PAUČINE' Kako je krivo shvaćeni hedonizam doveo do vampirizma u svakodnevnom životu

    AUTOR:
    • Goran Šikić

  • OBJAVLJENO:
  • 29.11.2018. u 13:57

Zdravko Zima, Tomislav Pletenac i Boris Perić na predstavljanju romana 'Povijest paučine' u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović

'Povijest paučine' u manjoj je mjeri nastavak romana 'Vampir', kojim je Boris Perić prije desetak godina privukao književnu pozornost, a u većoj mjeri svojevrsan obračun s vampirizmom koji je zavladao duhom modernog vremena.

Kako je pisac (i filozof po obrazovanju!) Boris Perić kazao na promociji 'Povijesti paučine', održanoj sinoć u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, hēdonḗ kao Epikurov etički ideal življenja bez neumjerenih požuda i odricanja od afekta, koji se reflektira i u Spinozinoj Etici, premetnuo se u suvremenom svijetu u svoju potpunu suprotnost. Tako se hedonizam, potpuno pogrešno, doživljava kao navada poticanja različitih osjetilnih stimulansa, što vodi u neutaživu žudnju. Iz takvog pervertiranog shvaćanja etike nastaje suvremeni 'vampirizam', kojem svjedočimo svakodnevno, bilo da izvire iz nama bliskih ljudi ili odzvanja iz saborskih klupa.

Nepresušan niz književnih, filozofskih i pop-kulturnih referenci čini tlo kojim Perić krči put svojih romana. Vidljivo je to i u 'Povijesti paučine', što je književni kritičar Zdravko Zima iščitao i konkretno popisao na jedno komadu papira za potrebu sinoćnjeg predstavljanja novog Perićeva romana, pritom primjetivši zrcaljenje književnih motiva iz prethodnih romana.

No, čitatelja ne treba strašiti: 'Povijest paučine' se izvanredno lako čita, vrlo vjerojatno čak mnogo lakše od prethodnih Perićevih romana poput D'Annunzijevog koda ili Zagabrijela.

Pripovjedač je uronjen u stvarnost, izgubio je posao i preživljava baveći se književnim prevođenjem (slično poput samog pisca, koji je u romane uvijek upisivao motive iz svog realnog životnog okruženja), a stvari se počinju događati kad samoubojstvo počini umirovljeni profesor iz zgrade u kojoj živi glavni lik. Čitatelj će svjedočiti i strasnoj vezi sa susjedom nimfomankom, iz čega se rađa neobičan odnos glavnog lika s njenim suprugom.

Vraća se on tada motivu istarskog vampira Jure Granda, kojem je Boris Perić posvetio i svog 'Vampira', ali ovoga puta putovanje je virtualne prirode, u duhu suvremenog doživljaja svijeta, kako je na promociji primjetio prof. dr. Tomislav Pletenac.

Boris Perić zaključio je predstavljanje tvrdnjom da se nakon ovoga romana više neće vraćati fenomenu vampirizma, ali je pritom otkrio da je u tijeku priprema dokumentarno-igranog filma koji se bavi Jure Grandom i njegovim utjecajem na nastanak Drakule, ikoničnog lika globalne pop-kulture.

Izdvajamo