VELIKI NACIONALNI PROJEKT

Predstavljeni 5. i 6. svezak knjige 'Povijest hrvatskoga jezika'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 23.10.2019. u 16:31

Zagreb, 231019.
Predstavljanje pete i seste, dvije zavrsne knjige iz projekta Povijest hrvatskog jezika u Matici Hrvatskoj.
Na fotografiji: Stjepan Damjanovic, Ivana Matas Ivankovic, Zeljko Jozic i Ivo Pranjkovic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Stjepan Damjanović, Ivana Matas Ivanković, Željko Jozić i Ivo Pranjković

Peti i šesti svezak knjige velikoga nacionalnog projekta, koji je započeo 2008. godine, "Povijest hrvatskoga jezika" predstavljeni su u srijedu u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Knjige su predstavili recenzenti akademik Stjepan Damjanović i Ivana Matas Ivanković, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić te urednik Ivo Pranjković i glavni urednik projekta Ante Bičanić.

Jezikoslovka Ivana Matas Ivanković istaknula je kako peti svezak obrađuje povijesna i politička zbivanja u hrvatskom jeziku tijekom 20. stoljeća te dodala da su ta zbivanja raspoređena u knjizi koroz 12 tema.

Između ostaloga obrađuju se, naglasila je, gramatike, pravopisi i funkcionalni stilovi.

Po riječima akademika Damjanovića 6. svezak bavi se hrvatskom leksikografijom, udžbenicima hrvatskoga jezika, onomastičkim i dijalektološkim pitanjima, hrvatskim jezikom izvan Republike Hrvatske, ponajprije onim u Bosni i Hercegovini te staroj i novoj dijaspori.

Niz knjiga "Povijest hrvatskoga jezika" spomenik je hrvatskom jeziku i svim naraštajima koji su se služili hrvatskim jezikom, branili ga, proučavali i od njega učinili da smo po njem ono što jesmo, naglasio je Damjanović.

Jozić je istaknuo kako je projekt pokrenut s namjerom da se sustavno i kvalitetno opiše povijesni razvitak hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća.

Napomenuo je kako knjige obrađuju opis vanjske povijesti, što znači povijesnih, političkih i kulturnih prilika koje su utjecale na razvoj hrvatskoga jezika te analize i opisi jezičnih obilježja - slovopisa, pravopisa, glasova, oblika, rečenica i stila hrvatskoga jezika.

Knjige "Povijest hrvatskoga jezika: 20 stoljeće", naglasio je, cjelovito tematski i problemski prikazuju glavne sastavnice i razvojne okomice hrvatskoga jezika tijekom 20. stoljeća, a napose promjene u njem kao kodu hrvatske pisane kulture i u njegovu sociolingvističkom pejzažu.

Ivo Pranjković je podsjetio da je u petom svesku zastupljeno 19 autora, a u šestom 21 autor.

U svescima je zastupljena sva važnija diplomatička povijest hrvatskoga jezika, rekao je dodavši kako su u njima obrađeni gramatike, pravopisi, funkcionalni stilovi itd.

Prva knjiga o hrvatskome jeziku u srednjem vijeku izašla je 2009., druga o 16. stoljeću tiskana je 2011., u trećoj knjizi obrađeno je 17. i 18. st. a objavljena je 2013., a četvrta knjiga tiskana je krajem 2015. i u njoj je obrađena povijest hrvatskoga jezika u 19. stoljeću, peta knjiga objavljena 2018., u kojoj je obrađeno 20. stoljeće, a šesta je objavljena 2019. godine.

U projektu je dosad sudjelovala 42 autora sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Puli, odnosno iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jedni su bili autori pojedinih tema, a drugi recenzenti i urednici, rekao je Bičanić dodavši kako su urednici bili akademici Stjepan Damjanović, Radoslav Katičić, Marko Samardžija te jezikoslovci Ivo Pranjković i Josip Lisac.

Važnost projekta je u tom, istaknuo je, da se po prvi put u proteklih 150 godina hrvatskoga jezikoslovlja sustavno obrađuje povijesni razvitak hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka pa do 21. stoljeća i to na temelju istraživanja i znanstvenoga rada najboljih hrvatskih jezikoslovaca.

Projekt, smatra, nadilazi okvire jedne znanstvene discipline – hrvatskoga jezikoslovlja jer je povijest hrvatskoga jezika važna sastavnica hrvatske kulture i znanosti i temeljna odrednica hrvatskoga identiteta.

Osnovna namjera bila nam je, istaknuo je, da uz najbolje znanstvene radove koji obrađuju pojedine teme iz nekoga razdolja povijesti hrvatskoga jezika dati i fotografije važnih djela hrvatske pisane baštine, odnosno foografijama predstaviti izvore i dokumente na temelju kojih su autori pisali i obrađivali pojedine teme.

Kako bi se to moglo ostvariti, načinjene su fotografije djela pisane baštine i dokumenata iz brojnih hrvatskih knjižnica i arhiva te iz pojedinih knjižnica iz inozemstva, npr. iz Beča i Budimpešte, napomenuo je Bičanić dodavši kako se u širem smislu riječi može reći da se u svim knjigama obrađuje i povijest hrvatske pisane baštine i to pisane latinicom, glagoljicom i ćirilicom.

Sve objavljene, naglasio je, knjige sadržavaju i antologiju djela iz pojedinoga razdolja povijesti hrvatskoga jezika, koja su različita po sadržaju i formi, a u njima se zrcali hrvatski jezik toga vremena. Izabrana su raznolika djela: književna, jezikoslovna, povijesna, crkveno-teološka, politička, pravna itd, dodao je.

Niz "'Povijest hrvatskoga jezika - 5. i 6knjigu: 20. stoljeće" objavio je zagrebački nakladnik Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo