"Traumatične stvari koje se bacaju pod tepih vraćaju se u najgorem obliku. Opasno je ušutkavati bilo koji oblik istine koji čini povijest", naglasio je Goran Gavranović na okruglom stolu "80 godina pobjede nad fašizmom" koji je u programu Nemiri pred iznimno brojnom publikom održan u subotu, drugog dana 31. Sa(n)jma knjige u Istri, izvijestili su sa Sajma. Program u Puli traje do 7. prosinca. Uz Gavranovića, sudjelovali su Boris Rašeta, Šimun Cimerman i Vuk Perišić, a okrugli stol je vodio Emir Imamović Pirke.
Uz temu antifašizma, u fokusu rasprave bila su događanja vezana uz Drugi svjetski rat i njegove refleksije na suvremenost, kao i razumijevanje povijesnih i političkih procesa te demistifikacija povijesnih mitova, a književna podloga bile su knjige Šimuna Cimermana "Bitka na Sutjesci: Pakao u raju" (Jesenski i Turk), Ive Goldsteina: "Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945." (Fraktura) te Borisa Rašete i Gorana Gavranovića "Osam dana u svibnju: Uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije" (Fraktura, 24sata).
"NDH je bila jedan kotačić u mehanizmu sila Osovine koje su nasrnule na civilizaciju. Moralna dužnost svakog čovjeka u Drugom svjetskom ratu bila je da se suprotstavi fašizmu i nacizmu, čiji je dio bio i ustaški pokret. To nije bio domovinski rat, to je svjetski rat između dobra i zla", kazao je Vuk Perišić i, uz ostalo, naglasio: "Koliko god bio težak režim uspostavljen 1945., to ne dovodi u pitanje njegovu pobjedu nad fašizmom."
Goran Gavranović smatra da se danas ne događa rehabilitacija NDH i ističe: "U Hrvatskoj je većinski dio uvijek izvan tih ekstrema u nekom lijevom ili desnom centru. Neke pojave su užasavajuće, ali ne mislim da je to smrtonosna bolest, iako ima elemenata koji ukazuju da je bolest teška." Boris Rašeta pak kaže: "To je proces koji traje već 30 godina. Mislim da će nas u krajnjoj liniji obraniti kultura."
"Revizije povijesti treba biti, ali revizionizam s predumišljajem je opasan. Neznanje i neukost su naši najveći neprijatelji i obilježja skupina koje zahvaćaju mlađe generacije, a one o mnogim povijesnim temama, pa i o Domovinskom ratu, a kamoli Drugom svjetskom ratu, zaista nemaju pojma", kazao je Šimun Cimerman.
"Revizionizam i rehabilitacija NDH proizlaze iz duboko ukorijenjenog hrvatskog kompleksa opterećenog državnošću. Mislim da se treba ugledati na Njemačku i njezin odnos prema revizionizmu, gdje se za to trebalo ići u zatvor", kazao je Vuk Perišić.
Subota na Sajmu bila je puna emocija, najavili su iz Sajma festivala u Puli. Dan je završio premijerom poetsko-dokumentarnog filma "Snovi od papira" redatelja Borisa Miljkovića u Istarskom narodnom kazalištu. Priča je to o Sajmu, o njegovih tri desetljeća trajanja, kao i prijelomnim trenucima, ali i filmski zapis o Puli, njezinim ljudima, umjetnicima, kreativcima, autorima koji su gradili Sajam i oblikovali kulturu grada i Istre. Film, koji, uz ostalo, donosi i mnoštvo arhivskog materijala, je i posveta osnivaču Sajma i dugogodišnjem kreatoru kulturne i društvene scene Pule Bošku Obradoviću, a "Snovi od papira" slave i autore, goste Sajma, a posebno njegovu publiku, čiji Sajam danas jest, kako je istaknula Magdalena Vodopija, direktorica Sajma i glavna naratorica u filmu. Premijerna publika je film, redatelja i sajamsku ekipu nagradila dugim i srčanim pljeskom.
Jako emotivno bilo je i na otvaranju ovogodišnjeg Histrokozmosa: u programu Puna je Pula koji je vodio Andrea Matošević predstavljene su "bratske knjige" - posthumno objavljena fotomonografija pustolova, putopisca i glazbenika Tončija Pavlinovića "Pogled iza horizonta" i knjiga haiku poezije Dejana Pavlinovića "Linije života".
- Tonči i ja bili smo stvarno jako povezani, nije to tek fraza, bili smo prava složna braća. Doslovno, cijeli smo život živjeli pod istim krovom, najprije kao podstanari u Koparskoj, pa u Nizozemskoj, a onda na Valdebeku. U Rotterdamu roditelji su radili, a mi smo se igrali i družili s djecom iz raznih krajeva svijeta. Bilo je to prekrasno odrastanje i upravo smo u tim formativnim godinama dobili temelje multikulturalnosti i šireg pogleda na svijet. Otuda sigurno ide ta naša potreba za širenjem horizonata, i kroz putovanja, fotografije, poeziju… rekao je Dejan Pavlinović. O tome zašto piše haiku poeziju, kazao je da je u toj "kratkoj kavi puno okusa" – "haiku nudi izazov male forme u kojoj je kondenziran sukus doživljaja, vrlo izravan i direktan, ali i nosi metafizičnost s kojom se čitatelj poistovjećuje, a uvijek je tu dijalog između čitatelja i pjesnika". A emocija pjesnika Dejana Pavlinovića snažno je dodirnula osjećaje publike dok je čitao do sada neobjavljene pjesme posvećene bratu Tončiju, kao i pjesme nastale dok su njihovi roditelji bolovali, odnosno nakon što ih je izgubio, a dio su zbirke "Linije života" objavljene u nakladi Udruge Tondak, koju predvodi Edi Cukerić, a knjigu je oblikovao dizajner Matko Plovanić.
Dejan Pavlinović zahvalio je i svima koji su pomogli realizaciji knjige "Pogled iza horizonta" Tončija Pavlinovića, objavljene u nakladi Tondaka i StudioLaba. Oblikovanje i prijelom djelo su Igora Zirojevića, a urednica i autorica uvodnog eseja je Paola Orlić. U monografiji su zastupljene 74 fotografije Tončija Pavlinovića koje je snimio između 2018. i 2023. tijekom putovanja motorom na 11 destinacija (Iran, Maroko, Tunis, Armenija, Gruzija, Rumunjska, Bugarska, Italija, Turska, Vijetnam i Island), a prate ih i tekstualni zapisi koje je njegov brat Dejan skinuo s njegovog Facebooka i stickova. Paola Orlić je naglasila da velike zasluge za cijeli projekt - a kojem su uz objavu monografije, prethodili izložba Tončijevih fotografija u Galeriji Makina i koncert svih bendova u kojima je Tonči svirao, održan u Rojcu – imaju Hassan Abdelghani i njegova "školica fotografije", čiji je polaznik bio Tonči, te Goran Pavlješević koji je idejni inicijator ove lijepe pulske priče.
"‘Pogled iza horizonta‘ je samo jedan od mogućih Tončijevih puteva, s kojih nam on opet maše. Kroz sve svoje fotografije Tonči uvijek ima pogled pun udivljenja za udaljene krajeve gdje je putovao i ljude koje je na tim putovanjima susretao. On je uvijek bio skroman, bio je duša od čovjeka, a ovom knjigom i fotografijama postaje blizak i onima koji ga nisu poznavali", zaključila je Paola Orlić.
"U mom književnom djelu je jako bitno koristiti osjetila, važni su mi opisi ptica, zraka, kukaca i to jako detaljno opisujem. Time želim postići da se čitatelji prisjete svojih sličnih iskustava. Jedan od mojih ciljeva pisanja je da čitatelji to osjete na svoj način i da stvore svoju tvornicu sa svojim osjetima"; kazala je Hiroko Oyamada, japanska spisateljica i prva inozemna gošća ovogodišnjeg Sajma. Na predstavljanju njezine knjige "Tvornica" (Sandorf) urednik Ivan Sršen kazao je da je riječ istodobno o socijalnom romanu i misteriji i jednoj nadrealnoj melodrami, te najavio da su u pripremi i objave dviju njezinih novih knjiga "Rupa" i "Vjeverice u potkrovlju". Možda se u nekoj budućoj knjizi Hiroko Oyamada pojavi i Pula budući da upravo piše kratke priče inspirirana i književnim festivalima na kojima gostuje.
Hiroko Oyamada otvorila je danas u nedjelju, 30. studenog i Doručak s autorom na kojem joj je domaćin bio Aljoša Pužar. U nastavku programa danas u 12.30 sati u Crvenom salonu počinje okrugli stol Nemiri današnjice, a sudjeluju Korado Korlević, Leonida Kovač i Ljiljana Filipović, a voditelj je Aljoša Pužar. U 18 sati u programu Moć žene gostuje gruzijska spisateljica Tamta Melashvili s knjigom "Kos kos kupina" (Hena com). U 19 sati počinje program Nemiri, Ljubljana bere, a bit će predstavljene knjige Andreja Blatnika "Trg oslobođenja" (Buybook) i Marka Pogačara "Esej o noći" (V.B.Z.). Uz autore sudjeluje Jagna Pogačnik. U 19 sati na Libriću na Sajmu u Centralnoj dvorani počinje Priča za laku noć s Bakom Librić. U Crvenom salonu u 20 sati u programu Bijelo i crno more bit će predstavljen roman Burhana Sönmeza "Kamen i sjena" (Fraktura), a uz autora sudjeluje Emir Imamović Pirke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....