DOKUMENT MITSKOG STATUSA

Situacija nakon purističkog iskustva 90-ih pokazala je zašto je, zapravo, nastala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Tražeći ime i ravnopravnost hrvatskog jezika s jezicima ondašnje zemlje Deklaracija je ostavljala samobitnost drugima. Ali, tražila je, jednako tako, da se poštuje samobitnost hrvatskih govornika. Podrazumijevala je da jezična, kao i svaka druga sloboda za sebe ne može biti na teret drugome
Tražeći ime i ravnopravnost hrvatskog jezika s jezicima ondašnje zemlje Deklaracija je ostavljala samobitnost drugima. Ali, tražila je, jednako tako, da se poštuje samobitnost hrvatskih govornika. Podrazumijevala je da jezična, kao i svaka druga sloboda za sebe ne može biti na teret drugome

Danas je, eto, okruglih 50 godina otkako je izišao tjednik Telegram - 17. III. 1967. - objavljujući na naslovnoj stranici već kultnu, da ne velim okultnu, Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Bile su to zagrebačke, “jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja”, a donijele su na naslovnici istog broja, mimo Deklaracije, i jednu obljetnicu: 10. godišnjicu smrti Moše Pijade (glavni urednik Mirko Bošnjak).

Deklaracija je jedan od onih dokumenata koji su s prohujalim vremenom stekli mitski status. Njen se naslov, napokon, moglo čitati kao deklaraciju ne samo o jeziku, već i o hrvatskom narodu koji njime govori. Isticala je, napokon, pravo Hrvata da svoj jezik nazivaju vlastitim imenom, jer se službeno zvao hrvatsko-srpski.

U brojnim susljednim t...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. prosinac 2025 19:48