Nakon izdavačima teške 2017., koju je obilježila propast knjižarskog lanca Algoritam MK, ali i ulazak na tržište novih knjižara, evo što u 2018. spremaju hrvatski nakladnici: od domaćih autora nove romane će objaviti Zoran Ferić, Ivica Prtenjača, Slavenka Drakulić, Bekim Sejranović, Tatjana Gromača, Drago Hedl, Marina Šur Puhlovski, Dino Pešut, Rade Jarak, Boris Perić, Sven Popović, Borna Vujčić...
Zoran Ferić u “Spidermanu” (V.B.Z.) razrađuje opsežnu obiteljsku priču, raspoređenu u niz poglavlja-priča, svaka od njih funkcionira i kao zasebna cjelina. “Plivanje” (V.B.Z.) Ivice Prtenjače je putovanje u prošlost, u 1991., 19-godišnji mladić suočava se sa svojim najvećim strahovima. Slavenka Drakulić u “Nevidljivoj ženi” (Fraktura) piše o pet ženskih sudbina koje povezuje motiv starenja. “Vrijeme seksa u doba nevinosti” Drage Hedla (Ljevak) drugi je dio najavljene piščeve romaneskne trilogije, glavni lik je ponovo Hedlov alterego Dado, autor piše o šezdesetima i devedesetima. “Huck u Americi” (V.B.Z.) Bekima Sejranovića nastavak je romana “Tvoj sin Huckleberry Finn”.
Tatjana Gromača u “Rtu dobrih osamljenosti” (Sandorf) opisuje usamljenost pojedinca izbačenog iz vrtloga života, tematizira borbu za opstanak svjetonazora.
Hena com izdati će do sad neobjavljeni rukopis Miljenka Smoje “Judi i beštije”, pronađen u njegovoj ostavštini, u kojem Smoje ispisuje ratnu kroniku, zaokupljen strahom od neizvjesne budućnosti i sramom zbog zala kojima svjedoči.
Fraktura objavljuje knjige pjesama Danijela Dragojevića “Kasno ljeto”, Marka Pogačara “Zemlja Zemlja”, “Poderana koljena”, debitantski roman Dine Pešuta, jednog od najzanimljiviji mladih dramaturga i dramatičara, “Kako ubiti svekrvu” Danijele Stanojević. Boris Perić u "Zagabrijelu" (Edicije Božičević) donosi kombinaciju povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika. "Uvjerljivo drugi", romaneskni je prvijenac Svena Popovića, jednog od zanimljivijih glasova novijih generacija.Boris Perić u "Zagabrijelu" (Edicije Božičević) donosi kombinaciju povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika. "Uvjerljivo drugi", romaneskni je prvijenac Svena Popovića, jednog od zanimljivijih glasova novijih generacija.
Boris Perić u “Zagabrijelu” (Edicije Božičević) donosi kombinaciju povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika. “Uvjerljivo drugi”, romaneskni je prvijenac Svena Popovića, jednog od zanimljivijih glasova novijih generacija.
Dorta Jagić u proznoj zbirci “Veče od kuće” (Hena com) portretira mjesta za koja je veže doživljaj, iskustvo, izvorni osjećaj ili misao... Mislav Mićanović priprema novu zbirku pjesama “Obrt za pranje perja” (Meandar Media), lirski vodič gradom. Meandar Media izdati će i izabrane pjesme Piera Paola Pasolinija: “Jedan od mnogih epiloga”, “Integrale” Srečka Kosovela te “Faunovo popodne” Stephanea Malarmea.
U 2018. u hrvatskom prijevodu izlaze “Muškarci bez žena” Harukija Murakamija i “Pet kantuna” Maria Vargasa Llose (Vuković & Runjić), “Blijed pogled na bregove” i “Slikar plutajućeg svijeta” Kazua Ishigura (Mitopeja), “Ništa” Hanifa Kureishija, “Krvavi travanj” Ismaila Kadarea i “Košnica” Camila Josea Cele (V.B.Z.), “Pismo Zelotu” Amosa Oza i “Knjige Jakubove” Olge Tokarczuk (Fraktura), „Vražji okot“ Margaret Atwood (Profil).
Osim što objavljuju peti dio “Moje borbe” Karla Ovea Knausgaarda, OceanMore izdaje i “Jesen”, roman istog autora koji počinje pismom nerođenoj kćerci, govoreći joj što očekivati od svijeta. Profil priprema treći i četvrti dio “Genijalne prijateljice” Elene Ferrante, sage o Eleni i Lili, prijateljstvu koje traje 50 godina.
U “Sedam dobrih godina” Etgar Keret (Fraktura), član zanimljive, proturječne obitelji, sin preživjelih Holokausta, brat ultraortodoksne Židovke i anarhističkog borca za legalizaciju marihuane, opisao je vrijeme od rođenja sina usred terorističkog napada do očeve smrti. Priča je to o obitelji, ljubavi, pisanju, putovanjima, strepnjama …
“Vegetarijanka” (Hena com) južnokorejske autorice Han Kang, 2016. nagrađena s Man Booker International, priča o ženi čije prihvaćanje vegeterijanstva zauvijek mijenja život, nje i njezine obitelji.
“Uđe konj u bar” (Fraktura), roman je za koji je David Grossman lani dobio Man Booker nagradu, u kojem se, koristeći se apsurdom i crnim humorom, dotiče najbolnijih tema. Priča se odvija u komičarskom klubu u malom izraelskom mjestu u dva sata za koja komičar govori svoju osobnu ispovijed, a predstava nastala po romanu ovaj tjedan gostuje u zagrebačkom ZKM-u.
Novi roman Javiera Cercasa “Zakoni granice” (Fraktura) govori o granici koja razdvaja pridošlice od lokalnih Katalonaca, koja prijatelje pretvara u neprijatelje. Frederic Beigbeder u “Životu bez kraja” (OceanMore) opsjednut je smrću, nakon što je počeo novi život s mladom ženom.
Nigerijski nobelovac Wole Soyinka u romanu “Vrijeme raspada” (Sandorf) problematizira sukob zapada i tradicionalnih afričkih društava, suprotstavlja mitove europske antičke mitologije s mitologijom njegova naroda Yoruba.
Nakon “Knjige o travama” stižu “Četiri godišnja doba” Sandora Maraia (OceanMore) te roman “Ljubomorni” (također OceanMore).
Ingmar Bergman u romanu “Nedjeljna djeca” (Disput) secira probleme unutar obitelji, piše o opraštanju i prihvaćaju, riječ je o autobiografskom prikazu jednog ljeta umjetnikova djetinjstva.
“Sretni dobitnici” (Disput) Yasmine Reze roman je sastavljen od 18 monologa likova, bavi se starenjem i usamljenosti, pita može li čovjek biti sretan.
Na hrvatski će biti prevedena i druga zbrika poezije Rupi Kaur "The Sun And Her Flowers", kanadske autorice čija je poezija postala globalno poznata zahvaljujući Instagramu.
Edicije Božičević izdati će “Rat nema žensko lice”, prvu knjigu nobelovke Svetlane Aleksijevič, u kojoj autorica bilježi usmenu povijest žena koje su se za Drugog svjetskog rata borile u Crvenoj armiji. Zapise je snimala 1970.,1980. i 1990., razgovarajući sa stotinama žena. Iris Illyrica objavljuje poetski napisanu biografiju “Gala Dali” španjolske književnice Carmen Domingo, priču o muzi Salvadora Dalija koja je ljubovala i s Maxom Ernstom te bila udana za Paula Eluarda.
Nakon što su upravo objavili „Knjigu zagrljaja“ Eduarda Galeana, Iris Illyrica objavljuje dva romana još jednog Urugvajca, velikog latinoameričkog pera - Marija Benedettija. Na hrvatski će biti prevedeno Benedettijevo „Zatišje“, ljubavna priča, po kojem su snimljena i dva filma, od kojih je jedan bio nominiran za Oscara te „Talog kave“ koji tematizira piščevo odrastanje u Montevideu.
Putopis najnagrađivanijeg suvremenog portugalskog autora, hrvatskoj publici dobro poznatog, Josea Luisa Peixota “Unutar tajne: Put u Sjevernu Koreju” (Edicije Božičević) priča o životu tamošnjih stanovnika, knjigu najavljuju kao nesenzacionalističko štivo, nastalo “kroz oči nekoga tko je proveo neko vrijeme s ljudima tamo, živio s njima, razgovarao s njima, i pokušao dokučiti kakvi su njihovi stavovi o svijetu.”
Izaći će i “Svi smo mi feministi” Chimamande Ngozi Adichie (V.B.Z.), slavne nigerijske autorice (“Amerikana”, “Polovica žutog sunca”). Njezina knjiga o feminizmu je 2015. podijeljena svim 16-godišnjakinjama u Švedskoj.
Disput objavljuje čuvenu zbirku eseja “Razmišljanja apolitičnog čovjeka” Thomasa Manna nastalu za Prvog svjetskog rata u kojoj Mann brani autoritarizam i kulturu Njemačke moralističkoj civilizaciji i demokraciji Engleske i Francuske.
Drugi dio kapitalna djela o Europi sira Iana Kershawa “Do pakla i natrag - Slomljeni kontinent” (Fraktura), knjige koja je postala standardni udžbenik na svim važnijim europskim i svjetskim sveučilištima govori o europskoj povijesti od Drugog svjetskog rata do 20. st.
“Trijumf umjetnika. Oktobarska revolucija i ruski stvaratelji 1917.-1941.” poznatog francuskog filozofa i povjesničara Tzvetana Todorova (TIM press) osvjetljava odnose između umjetnika i političke moći. Izlaze i dvije knjige talijanskog povjesničara i profesora na Cornellu, Enza Traversa - “Nova lica fašizma” te “Melankolija ljevice” (oba naslova TIM press).
Studija Paula A. Levinea i Stèphane Bruchfeld “Pričajte to svojoj djeci. O Holokaustu u Europi 1933-1945.” (Srednja Europa), prvi put objavljena u Švedskoj prije 20 godina, prevođena širom svijeta, donosi poglavlje i o Holokaustu u NDH, pripremljeno posebno za hrvatsko izdanje.
Naomi Klein u “Ne nije dovoljno: kako poraziti novu doktrinu šoka” (V.B.Z.) upozorava na sve moguće negativne posljedice mandata Donalda Trumpa. U knjizi “Odrasli u sobi” (Sandorf) ekonomist Janis Varufakis piše o tome što se događa unutar visokih političkih krugova Europske unije.
“Berlin će vladati Europom” (Profil) autora sira Paula Levera, nekadašnjeg britanskog veleposlanika u Berlinu, objašnjava kako će se Europa promijeniti nakon Brexita, kako će se pojačati utjecaj Njemačke. “Nejednaki” Ivane Dragičević (Ljevak) govori o globalnim pitanjima suvremenog svijeta, godinama putujući i boraveći na tzv. kriznim žarištima autorica svjedoči ključnim današnjice i stavlja ih u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici.
Fraktura objavljuje autobiografske zapise Danijela Ivina, koji je s bratom Slavkom Goldsteinom uspio pobjeći od holokausta i kao jedan od najmlađih članova narodnooslobodilačkog pokreta pridružio se partizanima. Ivin opisuje tragičnu sudbinu prijatelja Andrije Hebranga i njegove udovice, svoje razgovore s Milovanom Đilasom, druženja s Franjom Tuđmanom, osnivanje prvih demokratskih stranaka. Budimir Lončar priprema autobiografska “Sjećanja”, na kojima surađuje s Tvrtkom Jakovinom.
U “Nogometu i politici” Dražen Lalić (Fraktura) studira odnos između profesionalnog nogometa i politike u Hrvatskoj.
Školska knjiga objavit će tri sveska monografije Duška Kečkemeta “Djela Ivana Meštrovića i Katalog djela Ivana Meštrovića”, autora koji je proučavanju Meštrovićeva opusa posvetio veliki dio svoga života.
O Branku Belanu, redatelju, književniku i profesoru na ADU te autoru “Koncerta”, Željko Ivanjek i Nenad Polimac pripremaju knjigu “Branko Belan - zaboravljeni klasik” (Profil). Rajko Grlić u “Imaginarnom filmskom rječniku (ili kako izvući čep iz grlića boce)” (Hena com) piše autobiografsku prozu u kojoj se oko filmskih pojmova isprepliću ključni životni događaji, biografski fragmenti, sjećanja…
“Crveno runo: Hrvatski argonauti Crvenog oktobra”, autora Vlaha Bogišića (Fraktura), monografska je, kulturološka i (etno)psihološka studija o hrvatskim argonautima 20.st.
U “Hrestomatiji jazza” urednika Saše Dracha (Sandorf) niz je odabranih tekstova o jazzu koji pokrivaju veliki vremenski raspon i različite pristupe, od početka 20. st. pa do danas.
Ljevak objavljuje “MAGI: ko da je nekad bila” Dušana Vesića, biografiju o femme fatale jugoslavenske rock-scene Margite Stefanović Magi. Vesić je 2008. napravio i dokumentarni film “EKV - Kao da je bilo nekad”. Izlazi i “Čovjek tvoj: biografija Leonarda Cohena” Sylvia Simmons (Vuković & Runjić)
“Civilizacija i ludilo” Andrewa Sculla (Sandorf) se bavi poviješću duševnih bolesti i odnosom spram duševnih bolesnika u različitim vremenima i društvima, a Stephen Hinshaw, profesor psihologije s Berkeleya u “Drugoj vrsti ludila. Putovanje kroz stigmu i nadu mentalnih bolesti” (TIM press) otkriva kako je bilo živjeti s ocem kojem je dijagnosticirana mentalna bolest u doba dok je to bilo visoko stigmatizirano.
Lumen nastavlja objavljivati Stephena Kinga (3. i 4. knjiga serijala “Kula tmine”), a izdat će i epsku trilogiju “Farsser” Robin Hobb, jedan od najpopularnijih naslova fantastike.
Školska knjiga objavljuje roman za mlade autora Hrvoja Hitreca “Luka od Sigeta” te “Žene u znanosti”, edukativnu knjigu za djecu koja govori o 50 bitnih znanstvenica od antike do suvremenog doba. Durieux izdaje “Mačak Gumb”, roman za djecu Slađane Bukovac.
Značajna djela umjetnosti stripa
Fibra će objaviti posljednje, peti i šesti, nastavak "Sandmana", jednog od najpopularnijih i najnagrađivanijih stripova u svijetu u zadnjih 30 godina, djelo koje je proslavilo Neila Gaimana. Također, priprema se prijevod "The League of Extraordinary Gentleman", sjajan steampunk najpoznatijeg scenarista modernog stripa, Alana Moorea, a objavit će još dva njegova značajna djela "Prometheu" i "Top 10" te "Safe Area Goražde" Joea Saccoa, riječ je o novinarstvu u stripu, reportaži iz Bosne iz 1992.
Kratak grafički roman "Zenobia" Mortena Dürra i Larsa Hornemana (Sandorf) priča o sirijskoj djevojčici Amini, izbjeglici.