ARHITEKTURA

U PLANU JOŠ NEKOLIKO ISLAMSKIH CENTARA Hrvatska postaje središte najmodernijih džamija u Europi

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.03.2015. u 17:50

Idejno rješenje istarske džamije ističe se svojim progresivnim izgledom i rijedak je primjer landscape arhitekture

Suvremeni arhitektonski projekt Islamskog centra Istre u javnosti je ovih dana ostao u sjeni prosvjeda stanovnika naselja Valmade, dijela Pule, koji ne žele centar u susjedstvu. No, objekt koji se stidljivo pojavljuje u pratnji dnevnih prepirki, ističe se progresivnim izgledom i jedan je od rijetkih primjera moderne landscape arhitekture u Hrvatskoj. Vrlo je zanimljiva izvedba budućeg centra u bijelom betonu i zelenog krova koji očituje energetski pristup arhitekturi.

Istra kao inspiracija

Autor projekta je zagrebački studio ADB, čiji su arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović, s kiparom Dušanom Džamonjom, bili i autori nedavno sagrađene džamije i Islamskog centra u Rijeci. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih sakralnih građevina sagrađenih kod nas zadnjih godina, a koju su mnogi proglasili najljepšom džamijom u Europi.

O aktualnom projektu Islamskog centra u Puli razgovarali smo s autorima Dorom Vlahović i Darkom Vlahovićem, iz studia ADB. Obiteljski tim autora arhitekata čini još i Luka Vlahović.

Mala parcela

Koja im je bila polazišna ideja za izgled centra u Puli?

- Tražeći inspiraciju za džamiju u Puli, pronašli smo odgovore u tipičnom brežuljkastom istarskom krajoliku, u makro mjerilu pajsaža, u mjerilu gradova koji su smješteni na brežuljcima, kao i u mikro mjerilu artefakata, s kažunom kao i ostacima rimske arhitekture. Uostalom, i grad Pula se smjestio na sedam brežuljaka - kaže Dora Vlahović.

Zbog relativno male parcele vjerski su sadržaji - džamija i minaret - samostalno postavljeni na teren. Ostali sadržaji - uprava, prostori vjerske izobrazbe, omladinski klub, igraonica za djecu, restoran, višenamjenska dvorana, medijateka, knjižnica, čitaonica te donekle odvojeno stanovi za goste i za imame - smješteni su u prizemlju. Cijeli kompleks džamije, kao i parter, obložen je bijelim betonom, dok će “zeleni” krov omogućiti racionalnu potrošnju energije.

- Pristupni amfiteatar Centra preuzima ulogu prostora za druženje, dok će vidikovac biti mjesto mirnog odmora i kontemplacije s pogledom na grad i okolni krajolik, a oba prostora imaju vodeni element - fontane - opisuje Dora Vlahović.

Od vjerskih sadržaja, središnji molitveni prostor razvijen je na dvije etaže, prizemni dio za muškarce i galerijski mahfil za žene.

Mihrab je koncipiran kao udubina u zidu nasuprot glavnog ulaza, a tradicionalno, minber je smješten desno od mihraba. Molitveni prostor osvijetljen je zenitalno, kroz stakleni prorez koji s vanjske strane ima perforirane betonske ploče, te se na taj način stvara zanimljiva igra svjetla i sjene.

Čipkasta forma minareta

- Na pristupnom trgu, desno od ulaza, pozicioniran je minaret, oblikovan više kao simbol a manje kao mjesto za praktično vršenje vjerskih obreda. Zamišljen je kao čipkasta forma izvučena iz terena, od bijelog čelika - kaže Darko Vlahović.

Edukativni dio Centra sadrži četiri učionice za vjeronaučnu nastavu, koje su okrenute prema vanjskoj terasi. Knjižnica s čitaonicom smještena je uz višenamjensku dvoranu, dok će restoran ljeti koristi ulazni amfiteatar s fontanom. Projekt Islamskog cenra Pula imati će oko 2000 kvadrata.

Trenutno u Hrvatskoj, osim za Islamski centar u Puli, postoje gotovi projekti i planira se gradnja još dva islamska centra, u Osijeku i Sisku.

Prvu nagradu za džamiju u Osijeku dobio je studio Proarh, također s projektom suvremene arhitekture. Projekt karakterizira modernistički pristup sakralnom objektu. Visina minareta s polumjesecom na vrhu bit će 30 metara. Uz molitveni prostor koji je izvana izgledom četvrtast, a iznutra sferičan, bit će naslonjene ostale prostorije Islamskog centra s jednom velikom i osam manjih, zatvorenih zelenih i otvorenih površina.

Prva džamija u Gunji

U Sisku je, pak, projekt Islamskog kulturnog centra djelo arhitekta Faruka Muzurovića i tvrtke Forum. Riječ je o multifunkcionalnom centru od 2500 četvornih metara, a koji će uz bogoslužni imati i prostor za kulturne aktivnosti. Gradnja se čeka već nekoliko godina.

Prva džamija u Hrvatskoj sagrađena je u Gunji 1969. godine. Islamski centar i džamija u Zagrebu su iz 1987. godine, a podignuti su na Borovju koje je tada bilo pustoš.

Suvremeni izgled riječke džamije treba biti primjer

Arhitekta Darka Vlahovića pitali smo kako objašnjava to da upravo islamski centri u Hrvatskoj imaju zanimljive suvremene arhitektonske projekte. Četiri projekta, od kojih je dosad sagrađen centar u Rijeci.

I prvi projekt za Rijeku bio je dosta tradicionalan. Međutim, islamski centri grade se u suradnji s lokalnim zajednicama i biraju se projekti dobiveni na arhitektonskim natječajima, na kojima bira zajednički ocjenjivački sud, što donosi kvalitetne rezultate. Također, pozitivne reakcije na džamiju u Rijeci, i na njen suvremeni izgled, koju dolaze gledati mnogi stranci kao i arhitekti iz čitavog svijeta, stvara zadovoljstvo korisnicima te su dobar poticaj da se buduća gradnja nastavi na sličan način - kaže Darko Vlahović.

Izdvajamo