Najstariji tehnološki časopis na svijetu MIT Technology Review, na svoj je popis 10 najvažnijih tehnologija 2017. godine uvrstio i neuroprotezu za “otklanjanje paralize” (reversing paralysis). Riječ je o sustavu koji služi kao bežični most između mozga i donjeg dijela leđne moždine, premošćujući tako ozlijedu.
Zahvaljujući neuroprotezi, majmun makaki s ozljedom leđne moždine vratio je kontrolu nad paraliziranom nogom, i to samo šest dana nakon nastanka ozljede. Revolucionarnu tehnologiju razvio je međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom prof. Gregoirea Courtinea Švicarske federalne politehničke škole u Lausannei (EPFL). No važnu ulogu u razvoju neuroproteze imao je i mladi hrvatski znanstvenik dr. Tomislav Mileković, koji je tri godine bio postdoktorand na EPFL-u, a sada vodi svoju znanstvenu grupu na Ženevskom sveučilištu. - Složenost pokreta koje je moguće vratiti neuroprotezom ovisi o sposobnosti algoritma da precizno rekonstruira pokrete koje korisnik neuroproteze želi izvesti iz njegove moždane aktivnosti. Kako naša sposobnost za rekonstrukciju pokreta raste, postat ćemo sve bolji u sposobnosti da vratimo cijeli niz izgubljenih moždanih i motoričkih sposobnosti. U budućnosti korisnici neuroproteza moći će micati svoje udove neprimjetno drukčije nego prije ozljeda mozga ili leđne moždine te će zaboraviti na to da koriste neuroprotezu - pojasnio je Mileković (35).
Mladi znanstvenik rođen je u Zagrebu, gdje je završio MIOC i 2006. godine diplomirao inženjerski smjer fizike na PMF-u.
- Tijekom studija otkrio sam svoj interes za kibernetiku i neuroinženjerstvo. Nakon diplome, intenzivno sam počeo tragati za laboratorijem koji se bavi neuroinženjerstvom, a najbolju ponudu za doktorski studij dobio sam od Carstena Mehringa, profesora neuroznanosti na Sveučilištu “Albert Ludwigs” u Freiburgu. Sa svojim mentorom prešao sam 2010. na Imperial College u Londonu, gdje sam doktorirao 2012. godine - ispričao mi je Mileković u proljeće ove godine, kada je boravio u Zagrebu te održao nekoliko predavanja.
Već tijekom rada na doktoratu Milekoviću je ponuđen postdoktorat na Sveučilištu Brown u Providenceu u SAD-u, gdje je proveo dvije godine uz stipendiju iz fonda Morton Cure Paralysis. U svibnju 2014. godine došao je na postdoktorsku poziciju na EPFL u Lausannei, u laboratorij profesora Gregoirea Courtinea. Rad u tom laboratoriju rezultirao je razvojem neuroproteze, za koju Technology Review predviđa da će u sljedećih 10 do 15 godina pomoći paraliziranim ljudima vratiti izgubljene pokrete.
U međuvremenu Tomislav Mileković, kojeg nazivaju zvijezdom u usponu na području neuroprotetike, prešao je na poziciju mladog voditelja grupe na Ženevskom sveučilištu. Ta pozicija financira se sredstvima Švicarske nacionalne znanstvene zaklade (SNSF), nagradom Ambizione, kao i nagradom Švicarske zaklade za Parkinsonovu bolest, koje je mladi hrvatski znanstvenik dobio za svoja istraživanja.
Upravo sam se vratio s konferencije Neuroscience 2017 u Washingtonu (DC), koja svake godine okuplja 30.000 neuroznanstvenika i liječnika iz temeljne i kliničke neuroznanosti. Prošle godine radili smo na adaptaciji tehnologije “brain-spine interface” kako bismo pomogli pacijentima oboljelima od Parkinsonove bolesti vratiti prirodnu sposobnost hodanja. Nedavno smo postigli prve pozitivne rezultate, koje smo predstavili na ovoj konferenciji i koji su privukli mnogo pozornosti - pojasnio je Mileković. U drugom projektu njegova grupa razvija komunikacijske uređaje koji će pomoći pacijentima sa sindromom “zaključanog u sebe”. - U srpnju ove godine pokrenuli smo kliničko istraživanje u kojem će tetraplegičari i ljudi sa sindromom “zaključanog u sebe” testirati učinkovitost naših uređaja. U suradnji s Centrom Wyss, gradimo temelje za prvi europski centar za tehnologiju “brain-computer interface”, baziranu na snimanjima moždanih signala pomoću implantiranih elektroda. Nekoliko takvih centara djeluje u SAD-u i ostvaruje brzi napredak u tehnologijama za neuroprotetiku. Nadamo se da ćemo uskoro pomoći paraliziranim ljudima - zaključuje.