Koliko je hrvatsko društvo svjesno važnosti malenih životinja poput pčela? Znamo li koliko su one korisne i koliko dobra nam nose? Pčelare, kao uzgajivače četvrte po redu najkorisnije vrste domaćih životinja, muče mnogi problemi. Jedan od njih je, naravno, i problem financija. Koliko su Hrvatska, ali i Europska unija susretljive prema hrvatskim pčelarima i pomažu li im u tom važnom poslu?
Pčelari se, zadnjih nekoliko godina, suočavaju s masovnim ugibanjem pčela, čime se ugrožava proizvodnja meda i hrane. Naime, čovječanstvo se hrani od stotinjak usjeva, od kojih preko polovice oprašuju pčele. Ukupna vrijednost oprašivanja pčela u poljoprivredi godišnje iznosi 1,2 do 5,2 milijardi eura.
Zbog trenutnog sustava poticaja, hrvatskim eko-pčelarima je onemogućeno isplativo bavljenje tom djelatnošću s obzirom na to da su troškovi veliki, a razlika u poticajima je samo 15 kuna u odnosu na konvencionalne pčelare. Osim toga, prelazak iz konvencionalnog u ekološko pčelarenja iznosi 800 kuna po košnici, a prelazak iz ekološkog u konvencionalno je besplatan.
U Europi je situacija nije jedinstvena. S jedne strane su Njemačka i Francuska koje se zalažu za nastavak visokih subvencija za poljoprivredu, dok se Velika Britanija, Švedska i Nizozemska tome protive.EU trenutačno izdvaja 40% svoga proračuna za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku.Zajednička poljoprivredna politika guta najveći dio EU proračuna, pa se već duže vrijeme raspravlja o potrebi temeljite reforme. No, ta zadaća nije nimalo jednostavna.
Godišnje se iz proračuna Europske unije za poljoprivredu izdvaja gotovo 56 milijardi eura, što je najveća stavka. 2013. godine istječe razdoblje financiranja Unije i nakon toga planirana je i reforma agrarne politike.
Dacian Ciolos, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj o novoj agrarnoj politici kaže:ľGlavni cilj je ostvariti specifične ciljeve koji se mogu postići kroz izravnu pomoć i time održati stabilnost prihoda poljoprivrednika, ohrabriti farmere za proizvodnju i nekih drugih a ne samo tradicionalnih proizvoda, zatim potaknuti ih da štite okoliš, bore se protiv klimatskih promjena i da održe zapošljavanje u određenim ruralnim područjima koja se nalaže u lošijoj situaciji.«
Čemu se mogu nadati hrvatski pčelari?
Stanje u Hrvatskoj,što se poticaja tiče,nije baš bajno. Iako se za potpore u poljoprivredi i stočarstvu izdvaja značajan dio državnog proračuna, hrvatsko je selo još daleko od EU standarda. Preduvjet je da naši poljoprivrednici shvate da moraju postati poduzetnici.
Korisnici u Hrvatskoj ostvaruju poticaje za pčelinje zajednice po košnicI.Ove godine to iznosi 40 kn po košnici,dok je 2009. to iznosilo 50 kn.No također se daje poticaj za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je član u tekućoj godini upisao tečaj obrazovanja i osposobljavanja za pčelara pri certificiranoj ili ovlaštenoj ustanovi u iznosu od 25% stvarnih troškova tečaja.
Opstanak pčela u interesu je cijelog društva, stoga je nužna potpora pčelarima, kako bi, uz materijalni interes, održali pčele koje su važan činitelj u održavanju biološke raznolikosti kao i cjelokupne ekološke ravnoteže.
Kalista Kamenečki, Irena Grmovšek, Drago Ljubić - Srednja škola Krapina
Crvena solitarka umjesto pčele medarice – zašto ne?
PČELE MEDARICE
Žive u košnici, roje se, imaju maticu
Izlijeću u proljeće pri temperaturi višoj od 12°, najaktivnije su na 20°
Donose nektar i puno meda, tijekom zime su dobro opskrbljene hranom
Biraju šareno cvijeće
Donose više meda, ali su lošiji oprašivači
Godišnja trošak: 70⁈
80 medarica
SOLITARNE PČELE
Žive usamljenički život, grade gnijezdo u tlu ili u nekom drugom pogodnom mjestu, nemaju maticu
Aktivne su i pri nižim temperaturama (od 8°)
Ne donose toliko meda
Ne biraju cvijeće, oprašuju voćnjake („pčele voćnjaka“)
Bolji oprašivači, s pomoću dlaka sakuplja pelud po cijelom tijelu i prenosi ga s cvijeta na cvijet, a potom i u gnijezdo
33 ⁈
1 solitarna pčela
( Helena Pelin, Srednja škola Krapina)