OPSEŽNA STUDIJA

MEDITERANSKA PREHRANA KAO IZVOR ZDRAVLJA Dokazano je - upravo ona značajno smanjuje rizik od nemoći u starijoj životnoj dobi

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 31.01.2018. u 15:36

Sibenik, 110817.
Reportaza s sibenske peskarije.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vukovic Stipanicev / Ilustracija / CROPIX

Što više prehrana starijih osoba nalikuje mediteranskoj, to su manji izgledi da će oni s vremenom onemoćati, pokazala je analiza postojećih znanstvenih istraživanja.

Znanstveni tim proučio je podatke o gotovo 6000 odraslih ljudi koji su bili uključeni u četiri istraživanja - od kojih su tri bila u zemljama mediteranskoga pojasa, a jedno u Aziji. Bez obzira na to gdje žive, ljudi na prehrani koja je najviše nalikovala mediteranskoj, imaju dvostruko manje izglede onemoćati u starijoj životnoj dobi od onih čija prehrana najmanje nalikuje istoj.

- Svjetska populacija stari uz povećanje broja ljudi koji žive do 80-ih godina života i više te se mnogo pažnje posvećuje tome kako da ljudi u starosti ostanu zdravi i neovisni - rekla je voditeljica istraživanja za Reuters.

- Neki ljudi nakupljanjem zdravstvenih problema i s godinama postanu nemoćniji i imaju simptome poput pomanjkanja energije, slabosti mišića, slabog apetita i gubitka težine te osjećaja opće usporenosti te im je teško izvući se iz toga stanja ili oporaviti od bolesti - kaže Kate Walters, znanstvenica s University College London u Britaniji.

To je pak povezano s rizikom hospitalizacije ili razvojem ovisnosti o tuđoj pomoći, dodala je Walters.

- Tragamo za načinima da se to spriječi, uključujući prehranu i vježbanje.

Već je bilo mnogo istraživanja o tome koja je vrsta vježbanja dobra, no mnogo manje o ulozi prehrane - primjerice različitim vrstama prehrane poput mediteranske - izjavila je Walters.

Mediteranska prehrana temeljena je na tradicionalnim sastojcima tipičnim za Grčku i južnu Italiju te sadrži mnogo namirnica poput povrća, grahorica i orašastih plodova, kao i ribe te morske plodove. Uobičajeno je glavni izvor masnoća maslinovo ulje, a ne životinjske masti, a alkohol i obično vino uključeni su u malim ili umjerenim količinama, napisali su autori istraživanja u časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Znanstvenici su proučili podatke iz ranijih istraživanja provedenih u Kini, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Sva su istraživanja vrednovala prehranu ispitanika prema tome koliko su slična načelima mediteranske prehrane i rezultat od 6 do 9 označavao je najveću sličnost, a onaj od 0 do 3 najmanju sličnost. Prosječno su sudionici praćeni oko četiri godine.

Ljudi čija je prehrana bila ocijenjena rasponom od 4 do 5 imali su 38 posto manji rizik od toga da onemoćaju tijekom kasnijeg životnog razdoblja u usporedbi s onima koji su imali najnemediteranskiju prehranu, dok su oni čija je prehrana bila vrednovana rasponom od  6 do 9 imali 56 posto niži rizik.

- Prosječna dob ispitanika u istraživanjima bila je od 70 do 80 godina života pa rezultati sugeriraju kako mediteranska prehrana kod starijih može biti korisna za održavanje zdravlja i neovisnosti - kaže Walters.

No istraživanje ipak nije dokazalo da pridržavanje mediteranske prehrane sprječava nemoć u kasnijim godinama života, priznala je autorica istraživanja.

- Četiri studije nisu intervencijske - u kojima se ljudima davala određena prehrana uz postojanje kontrolne skupine, nego promatračke, u kojima se uspoređivalo ono što su ljudi sami birali jesti i njihov rizik od nemoći - kaže dr. Michael Bogaisky iz njujorškog gerijatrijskog zdravstvenog sustava Montefiore, koji nije bio uključen u istraživanje.

Razlike u riziku od razvoja nemoći mogle su biti i zbog drugih razloga povezanih s primjerice time da se radi o tipu osobe koja bira mediteransku prehranu, a ne prehrani samoj po sebi, dodao je.

- Primjerice maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, svježe voće i povrće mogu biti skupi. Ljudi koji ih mogu kupiti možda si mogu priuštiti i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, što može objasniti veću vjerojatnost za bolji ishod - kaže Bogaisky.

Može se raditi o obrazovanijim ili zdravstveno osvještenijim osobama koje će stoga vjerojatnije jesti zdravije namirnice i vjerojatnije vježbati, što sve može utjecati na rizik od pojave nemoći.

Unatoč tome, Bogaisky smatra kako se radi o zanimljivom otkriću te dodaje da postoje snažni dokazi koji pokazuju kako mediteranska prehrana sprječava kardiovaskularne bolesti.

- Sprječavanje nemoći može biti još jedan razlog za takvu prehranu - zaključuje dr. Michael Bogaisky.

Izdvajamo