NA DOBROM ZRAKU

Juxta Mare: Virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva grada Raba

Barbat, otok Rab

U muzejskoj ponudi je obrađeno 13 lokacija koje uključuju brodograditelje, ribare i značajnu povijesnu arhitekturu

Podno južnog obronka stjenovitog masiva Kamenjak, na toplijoj strani otoka Raba, ugnijezdila su se mjestašca Banjol i Barbat. Činjenica da na tom položaju otok Rab sa susjednim otokom Dolinom zatvara pitomi morski kanal zaštićen od svega i svakoga, razlogom je da je to još od antike napučeno područje. U starim izvješćima se spominje na tome području tajanstveni Colentum, koji je u međuvremenu netragom nestao, moguće u nekoj morskoj kataklizmi, ali svakako svjedoči želji da se taj morski kanal trajno naseli. Pogodnosti koje proizlaze iz obilja sunca, pitke vode i plodne zemlje činile su područje vrijednim za organizirani život, što nam svjedoče brojni povijesni ostaci još od razdoblja antike, pa i stariji.

Uz obalu Raba se od pamtivijeka plovilo i ribarilo, a na uzmorju stočarilo i sadilo. Lovila se velika i mala plava riba, muzgavci i rakovi, a na obroncima sadile masline i vinova loza, napasalo ovce i sirilo mlijeko. Po slabo sačuvanim, ali brojnim antičkim ostacima da se razabrati da ni ladanje nije bilo samo usput. Prema očitoj robusnosti rimskih Villa Rustica i uvjerljivim ostatacima antičkih kupatila, pored zasigurno izdašne ekonomije, bilo je mjesta i za goste. Kako je stara Arba, današnji Rab, zasluženo dobila epitet Felix, zahvaljujući civiliziranom prosperitetu uz obilje prirodnih dobara, prirodno je za pretpostaviti da se ta činjenica koristila i za dobro i unosno ugošćavanje. Mala keramička vazica s kraja II. stoljeća s natpisom FELIX ARBA, kao tipizirana ambalaža za neki nama danas tajanstveni proizvod, svjedoči dobro razrađenom brendingu što se širio barem duž istočne obale Jadrana. Ako je autor vazice imao potrebu da natpisom svjedoči da je ona porijeklom baš iz njegova kraja, onda možemo biti sigurni da se radi o autentičnom proizvodu s turističkim natruhama (namjerama). Sretna je Arba bila dok je trajala. U razdoblju od antike do danas rapski je živalj bio promjenjive sreće, više bez nje nego s njom. Period austrougarskog podaništva je bio obilježen posvemašnjim oskudicama kako i priliči periferiji tog velikog carstva. Brza industrijalizacija na bazi spaljivanja velikih količina uglja je Europi donijela velike nevolje s kvalitetom zraka, što je bilo razlogom da gospoda potraži bolje i zdravije uvjete za svoj odmor. Periferija, u koju je spadao i otok Rab, nepatvorena prirodna ljepota i čistoća, ubrzo će postati slatki plijen.

image

..

image

..

O korijenima održivog turizma Raba

Razdoblje između dva svjetska rata donijelo je veliku promjenu za osiromašeni živalj. Miteleuropska gospoda željna aktivne dokolice, otkrila je nevinost sjevernog Jadrana - blagotvorni aerosol u kombinaciji s čistim velebitskim zrakom, nevino čisto more i netaknutu obalu, i sve to kao komponente novorođenog vlastitog budućeg biznisa – turizma. Zbunjeni lokalci spoznali su jednu ćudorednu novotariju do tada nezamislivu – kupanje.

Tako reći preko noći je došlo do “poplave” novih faca, novih običaja, novih užanci, ali i novih mogućnosti. Iz novostvorene socijalne uzburkanosti iskristalizirao se novi fenomen odmah široko dobro prihvaćen, takozvani gost. U ranim dvadesetim prošloga stoljeća niču hoteli kao gljive poslije kiše, ali magična ljepota otoka je kriva da se uvijek traži soba više. Eto lijepe prilike za domaći živalj da ispravi nepravdu i da svaki znatiželjnik dođe do svoga kreveta.

Svoju prostoriju viška mogli su sada iznajmiti, a ako je bila potreba, svoga nekog manje vrijednog ukućana deložirati i tako dobiti krevet viška. Duboko u svome biću, lokalci svoga gosta častili su neizrecivim poštivanjem. Trebalo je što prije napraviti prvi iskorak prema održivom turizmu, dodati sobu više.

Svoje skromne proizvodne viškove mogli su sada prodavati kod kuće. Vrlo brzo se zaključilo da je po dobrom okusu otočno voće i povrće neusporedivo bolje od onog kontinentalnog, a riba koja pliva u okolnom moru s razlogom nosi epitet “plemenita”, pa time je i potražnja za rečenom velika. O cijeni se ne raspravlja i valjalo je stoga napraviti drugi korak ka održivom turizmu, povećati ulov. Zalet je bio toliki da se danas i Zagreb hrani rapskom ribom.

Novorođena turistička industrija je na početku pomalo zatekla zajednicu, jer na otoku nije bilo gotovo nikakve cestovne infrastrukture. Sav se promet odvijao morem ili pak pješice kozjim stazama, eventualno uz pomoć magarca. Gostiju je bilo sve više i više, a oni su bili željni kupanja i ona najljepša netaknuta kupališta su bila pješice nedostižna. Tko je imao tada barku, imao je i biznis. Valjalo je napraviti treći iskorak prema održivom turizmu, sagraditi barke.

Barka se pokazala jedinim lijekom za anemični rapski “prometni krvotok”. Novo doba donijelo je dakle i nove potrebe, a time i mogućnosti pa se srećom veliki protomeštar Josip Španjol 1922. godine odlučio preseliti na Rab i promijeniti tijek povijesti. Zahvaljujući njegovom trudu, a zapravo ničemu ni kriv ni dužan, proširit će se catchphrase koja će obilježiti budući održivi turizam – Barke faren.

Josip je pošteno završio zanat u austrougarskom državnom arsenalu na Dunavu i svoju izvrsnost je odlučio posvetiti maloj drvenoj brodogradnji na Rabu. Usput, upravo protječe stogodišnjica začetka njegovog malog škvera na tadašnjoj periferiji grada. Josip je kao prvi na Rabu imao pravo na držanje nauka u brodogradnji i izdavanja svjedodžbi, pa je time zasluženo povijesni prvak rapske male drvene brodogradnje. Iz njegovog škvera su redovito spuštani gucevi, čijim je modifikacijama iznjedren i danas čuveni rapski guc. Iz Josipove škole je izašlo mnoštvo dobrih kalafata koji su svaki ponaosob bili začetnici i promicatelji one dobre rapske male drvene brodogradnje, a više o tome se može vidjeti i naučiti razgledanjem virtualnog muzeja na šetnici u Banjolu i Barbatu.

image

Barbat, otok Rab

image

Barbat, otok Rab

image

Barbat, otok Rab

Uzmorski spomenar

Muzej se proteže u dužini 3700 metara ili 5285 koraka odrasle osobe prosječne visine. U muzejskoj ponudi je obrađeno 13 lokacija koje uključuju brodograditelje, ribare i značajnu povijesnu arhitekturu koja je svjedok tijeka uljudbe rečenog otočnog krajolika. Iz činjenice da se cjelokupan sadržaj muzeja nalazi na šetnici uz more proizlazi i naziv projekta Juxta Mare.

Na svakoj pojedinoj lokaciji stoji metalna konstrukcija s panoima dvostrano (dvojezično) opremljenim tekstom i fotografijama vezanim na temu upravo tih točaka na šetnici. Na panoima su uključene i bitne informacije vezane uz cjelokupnu stazu (pozicija na karti, udaljenost do susjedne točke izražena u metrima i broju koraka, naziv i tema ostalih točaka itd.). Svaka tabla ima na uočljivom mjestu QR kod koji nakon učitanja u suvremeni “pametni” telefonski uređaj postaje ključ za ulaz u muzej iz naslova projekta - virtualni muzej. U virtualnom dijelu posjetitelj na ekranu svog uređaja ima mogućnost vidjeti čitavu stazu sa svim točkama gledano iz zraka, te svakoj pojedinačno pristupiti virtualno i pregledati sadržaj koji se odnosi na svaku točku ponaosob. Na točki na kojoj stoji, na zaslonu svog uređaja može odabrati sadržaj u kome se nudi prošireni tekst, dodatne fotografije, 3D digitalni karakteristični objekt, koji uz pomoć ekrana telefona nudi proširenu stvarnost ili kratki ozvučeni film na temu pojedine točke.

Na stazi su u vrijeme turističke sezone otvoreni brojni ugostiteljski objekti za okrepu. U prilici ste pri šetnji i da kušate autohtona jela u nekima od najboljih restorana na otoku.

image

..

image

..

Staza se proteže jugozapadnom obalom otoka i za lijepih sunčanih zimskih dana zaštićena je od hladne bure. U to godišnje doba preporučljivo je sa sobom ponijeti i vlastito piće ili hranu jer otvorenih ugostiteljskih radnji nema, ali zato se Banjol i Barbat mogu bolje doživjeti u svojoj izvornosti.

Koncept podrazumijeva susret promatrača s originalom na autentičnom mjestu i dopunske informacije iz virtualne sfere po vlastitoj želji. Od trinaest točaka ni jedna nema prioritet prve i uloga svake od njih je da promatrača učini aktivnim, da zakorači u taj misterij i odšeta ili odvozi svojih sedam kilometara s pokojom spoznajom više. Nagrada će biti onaj čisti zrak iz naslova jer on je ostao jednako dobar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. travanj 2024 07:26