Stanovnici berlinskog kvarta Kreuzberg oštro se protive adaptaciji bivše elektrovučne podstanice u Googleov kampus, piše The Guardian. Google je planirao u renovirani prostor podstanice ući u rujnu 2017. godine, međutim ti su planovi odgođeni za jesen ove godine zbog prosvjeda stanovnika kvarta koji se već nekoliko mjeseci sastaju u knjižari "Kalabal!k" pod sloganom "Anti-Google Café" i koji već godinu dana tiskaju novine naslova "Shitstorm: Against Google, Displacement and Tech Dominance".
"Mislim da se Google iznenadio kada je naletio na otpor", rekao je lokalni aktivist Stefan Klein. Drugi gradovi u kojima se nalaze Googleovi kampusi -London, Madrid, Tel Aviv, Seul, São Paulo i Varšava - dočekali su tehnološkog giganta s aplauzom, međutim ne i Kreuzberg. "Možda je to zato što je London već renoviran ili ih grad želi, poput Varšave, međutim stanovnici Kreuzberga nisu tako lakovjerni", pojasnio je Klein.
Novi Googleov kampus u Berlinu mnogi će interpretirati kao naočigled bezazlen potez koji ne može nikome naškoditi. Google u Berlinu već ima svoje urede i to u kvartu Mitte koji se nalazi odmah pored Kreuzberga. Također, Googleovi kampusi u navedenim gradovima nisu samo lokacije njihovih ureda već su i okupljališta poduzetnika te malih tvrtki, a i mjesta za upoznavanje i edukaciju. Kako to da se stanovnici Kreuzberga protive Googleovom kampusu kada su u drugim gradovima objeručke prihvatili?
Konflikt Googlea i stanovnika Kreuzberga nastavlja se naime na postojeće tenzije zbog renovacija u tom kvartu koje su dovele do povećanja stanarina. Povećanje stanarina dovelo je i do toga da su mnoge manje tvrtke, umjetnici i dugogodišnji stanari morali napustiti kvart. Oni dolazak Googlea vide kao dodatni napad na njihov život i simbol ekonomskih i kulturnih promjena koje će taj kvart tek snaći.
Grafit prosvjednika kvarta Kreuzberg
Google to, naravno, ne vidi tako. Glasnogovornik berlinskog ureda tvrtke kaže da je Google popričao s lokalnim stanovništvom te da je sve njihove brige i povratne informacije uvrstio u svoje planove. "I mi sami živimo u Berlinu, razumijemo bojazan stanovnika kada je riječ o renovacijama i znamo kako se Kreuzberg razvija posljednjih nekoliko godina."
Tehnološki razvoj Berlina čini taj grad prirodnom lokacijom za novi Googleov kampus, međutim taj je razvoj s povećanom imigracijom doveo do porasta stanarina od čak 70 posto između 2004. i 2016. godine. Najviše su porasle cijene upravo u kvartu Friedrichshain-Kreuzberg. Kako u Berlinu 85 posto ljudi živi u iznajmljenim stanovima, pitanje stanarina je ozbiljan politički problem i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Prošlog je mjeseca upravo zbog toga u Berlinu prosvjedovalo više od 10 tisuća ljudi.
Drugim riječima, Googleovi planovi nisu nikoga iznenadili, a Konstantin Sergiou iz lokalne organizacije stanara Bizim Kiez kaže da je dolazak Googlea sve te probleme ponovno gurnuo u prvi plan. "To je nagovještaj da će se stvari mijenjati, a te su promjene u određenim gradovima poput San Francisca dovele do problema", rekao je. "Političari spremno podržavaju digitalizaciju, međutim startupi često znaju propasti nakon nekoliko godina pa iznajmljivači stanova zbog toga iz njih žele izvući što je više moguće novaca."
Među stanovnicima Kreuzberga postoji i bojazan da će Google i ostale tehnološke tvrtke eksploatirati lokalne kreativce. Sergiou ističe da tvrtke poput Googlea na takav način skupljaju podatke o gradovima te da sličnu stvar namjeravaju napraviti u Torontu.
Elektrovučna podstanica koju Google želi pretvoriti u svoj kampus
Lokalna političarka iz stranke Bündnis 90/Die Grünen i Berlinova senatorica za ekonomiju, energiju i poduzetništvo Ramona Pop Googleov kampus smatra pozitivnom inicijativom koja je u skladu s gradskom startup scenom. "Kampus bi se naravno trebao prilagoditi potrebama i željama kvarta u koji dolazi i Googleovi će se potezi vrednovati na temelju obećanja da tvrtka u prvi plan neće stavljati svoje korporativne interese", rekla je Pop.
Još jedan član stranke Bündnis 90/Die Grünen Florian Schmidt prometnuo se u posrednika između Googlea i lokalnog stanovništva. "Ne želim da se ovo pretvori u borbu protiv startupa. Međutim, jednako tako ne želim da tržište diktira kako će se pojedini kvart razvijati", objašnjava Schmidt i dodaje da u Googleovom kampusu neće raditi puno ljudi, svega njih šest do 10.
"Naravno, to bi moglo dovesti do dolaska drugih komercijalnih aktera pa zato u sklopu aktivnosti gradskog ureda za urbano planiranje, parkove i ustanove kupujemo zemljište kojemu ističe društveni najam kako stanarine ne bi narasle", dodaje. Schmidt.
Schmidt kaže da nije da Google ne mora doći, ali kaže da tvrtka mora shvatiti gdje dolazi i da to mora poštovati. S druge strane, stanovnici Friedrichshain-Kreuzberga najavljuju da će se nastaviti boriti svim sredstvima.
"Googleovo će ljeto biti pakleno", kaže Klein.