StoryEditor
ISTRAŽIVANJE

Psi i mačke izlučuju virus u vrlo maloj količini i nisu izvor infekcije za ljude

Ovo je trenutno najveće i najcjelovitije istraživanje uloge ljubimaca u širenju infekcije SARS-CoV-2 na svijetu
Ilustracija
 Neja Markicevic/Cropix

Kućni ljubimci nemaju značajniju ulogu u prijenosu novog koronavirusa, zaključak je istraživanja profesora Ljube Barbića i docenta Vladimira Stevanovića s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje, jedno od najvećih u svijetu, obuhvatilo je više od 800 kućnih ljubimaca, uglavnom pasa i mačaka.

Dvije vrste

Od pojave koronavirusa SARS-CoV-2 brojni ljudi diljem svijeta postavljali su pitanja mogu li se kućni ljubimci zaraziti te kakva je njihova uloga u širenju Covida-19.

- Već u veljači, nakon prvih opisa slučajeva infekcije u domaćih životinja, u dogovoru s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane napravljen je akcijski plan praćenja infekcije SARS-CoV-2 u životinja.  U Virološkom laboratoriju, samoinicijativno smo počeli prikupljati uzorke od kućnih ljubimaca, koji su u najbližem kontaktu sa svojim vlasnicima - rekao nam je prof. Ljubo Barbić.

Ističe kako su istraživanjem u prvom redu obuhvatili pse i mačke jer su u najbližem kontaktu s ljudima.

- Ovo istraživanje se nastavlja, od početka pandemije u Hrvatskoj do sada pretražili smo više od 800 kućnih ljubimaca, a nadamo se da će do objave ovog teksta taj broj premašiti i 1000. Među pretraženim životinjama nije bilo pozitivnih na prisutnost virusa, ali potvrdili smo prisutnost protutijela u pasa i mačaka. Dokaz protutijela jedini je način da stvarno potvrdite da je u životinja došlo do infekcije, a da to nije slučajna kontaminacija životinje. Ukupno gledano, to je daleko ispod jedan posto pretraženih životinja i samo je dokaz da kućni ljubimci zasigurno nemaju značajniju ulogu u prijenosu uzročnika - pojasnio je Barbić.

Njegov kolega Vladimir Stevanović ističe kako je poznato da kod pasa i mačaka uobičajeno cirkuliraju dvije vrste koronavirusa, ali oni ne prelaze na ljude.

- Za SARS-CoV-2 prvi dokaz o mogućoj infekciji pasa objavljen je krajem veljače u Hong Kongu. Od tada do danas sporadično su opisivane infekcije pasa i mačaka te čak i tigrova i lava. No, svi opisani slučajevi bili su kućni ljubimci koji su živjeli u kućanstvu s inficiranim osobama. Radilo se o kontaminaciji životinje udisanjem zraka, hranom i slično - rekao je Stevanović. Naveo je i najnoviju studiju iz Francuske.

- U to istraživanje bile su uključene 33 životinje čiji su vlasnici oboljeli od Covida-19. Iako su, prema riječima vlasnika, životinje razvile kliničku sliku bolesti, samo kod jedne životinje ta je infekcija i dokazana. Nadalje, sada se pouzdano zna da psi i mačke izlučuju virus vrlo kratko u vrlo maloj količini te nisu izvor infekcije za ljude, upravo je obrnuti slučaj - dodao je Stevanović.

Bez podrške

No, u nekim laboratorijskim eksperimentima u svijetu znanstvenici su hotimice zarazili neke životinjske vrste.

- Pokusna infekcija različitih vrsta domaćih životinja kojom je dokazano da psi, mačke i afrički tvorovi mogu biti inficirani, čak i prenijeti virus na druge životinje, rezultirala je brojnim naslovima u tisku i na portalima. No, u tom pokusu za infekciju su korištene doze virusa koje su daleko veće od onih koje se mogu naći u stvarnim uvjetima - naglasio je Barbić.

Naši sugovornici ističu kako su sva dosadašnja istraživanja povezanosti novog koronavirusa i kućnih ljubimaca financirali vlastitim sredstvima.

- Očekivali smo da će značaj naših istraživanja biti prepoznat i u postupku dodjeljivanja projekata za istraživanje Covida-19. To se, nažalost, nije dogodilo. Ipak, mi ćemo u skladu s mogućnostima nastaviti istraživanja. Koliko je nama poznato, ovo je trenutno najveće i najcjelovitije istraživanje uloge ljubimaca u širenju infekcije SARS-CoV-2 na svijetu. Nadamo se da će rad našeg tima biti prepoznat, što bi nam omogućilo nastavak istraživanja i otvorilo mogućnost za nova istraživanja - zaključio je Ljubo Barbić.

“Osmisli smo nove metode dijagnostike za životinje”

Naši sugovornici ističu da već godinama surađuju s dr. Tatjanom Vilibić Čavlek i dr. Irenom Tabain iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te dr. Vladimirom Savićem iz Hrvatskog veterinarskog instituta na području zoonoza, odnosno bolesti koje su zajedničke životinjama i ljudima.

- Mi smo tim koji je bio odgovoran i za prve dijagnosticirane slučajeve groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj prije nekoliko godina. Zajednički smo uveli i metode dokaza virusa SARS-CoV-2, krajem veljače ove godine. No, zbog razvoja situacije dijagnostika u kućnih ljubimaca stavljena je na čekanje, a kapaciteti našeg laboratorija stavljeni na raspolaganje za provođenje dijagnostike u ljudi, bude li to potrebno. Danas smo jedna od rijetkih zemalja koja rutinski provodi virus neutralizacijski test i koja je validirala različite komercijalne dijagnostičke kitove. S druge strane, posljednjih nekoliko tjedana konačno smo uspjeli i prilagoditi ili osmisliti nove metode dijagnostike za životinje - rekao je Ljubo Barbić. 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2020 08:26