Neposredno nakon terorističkih napada na Šri Lanki, i neminovnog širenja netočnih informacija društvenim mrežama, vlada te otočne države poduzela je drastičan potez i blokirala je pristup društvenim mrežama, piše BBC.
Zabrana je pogodila Facebook, WhatsApp, Instagram, YouTube, Snapchat i Viber, a cilj joj je bio zaustaviti širenje "lažnih novinskih izvještaja". Iz vlade Šri Lanke još nisu rekli kada će se zabrana ukinuti.
Nakon što je, prema posljednjim informacijama, od posljedica terorističkih napada na Uskrs poginula 321 osoba, šrilankanski premijer Ranil Wickremesinghe "zamolio je sunarodnjake da se suzdrže od širenja neprovjerenih informacija i nagađanja". Ubrzo je uslijedila i zabrana pristupa društvenim mrežama. Iz vlade su rekli da će zabrana biti privremena, ali i da će važiti sve dok se ne završi istraga terorističkih napada.
Zabrana, čini se, nije obuhvatila i Twitter, međutim stručnjaci kažu da je to vjerojatno zato što se ta platforma u Šri Lanki slabo koristi.
Gašenje društvenih mreža na Šri Lanki nije potez bez presedana. Naime, korisnici iz te zemlje nisu mogli pristupiti Facebooku zbog optužbi da je ta društvena mreža dopustila objavljivanje sadržaja koji potiče nasilje prema muslimanima.
S obzirom na to da su Facebooka u studenom prošle godine priznali da se njihova platforma u Mjanmaru koristila za širenje sadržaja koji potiču nasilje i da su u ožujku morali užurbano uklanjati sadržaj povezan s napadom na džamije u novozelandskom gradu Christchurchu, ovakav potez šrilankanske vlade ne bi smio nikoga začuditi.
Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern tada nije zabranila pristup društvenim mrežama, ali je javno rekla da ih drži odgovornima za širenje neprihvatljivog sadržaja i zaprijetila da strožom regulativom.
Neki zabranu smatraju neizbježnim odgovorom na činjenicu da tehnološke tvrtke za sada ne uspijevaju zaustaviti širenje lažnih informacija.
Novinarka The New York Timesa Kara Swisher, koja je prethodno vlasnike društvenih mreža optužila za pretvaranje javne rasprave u oružje, odluku šrilankanske vlade ocijenila je kao drastičnu, budući da na toj otočnoj državi dosta važnih informacija kola društvenim mrežama. Na nedavnoj TED konferenciji u kanadskom gradu Vancouveru internet je okarakteriziran kao "slomljen", a lažne su vijesti povezane sa smrtnim slučajevima u pravom svijetu.
Oponente zabrane ovakva odluka brine, pogotovo zato što je Šri Lanka tijekom svoje povijesti kontrolirala medije.
"Društveni mediji demokratizirali su informacije, a ključni su za izbjegavanje državne cenzure. To naravno ne znači da su u potpunosti dobri. Govor mržnje stalno se širi, a Facebook se s njegovim širenjem jako loše nosi", rekao je istraživač Yudhanjaya Wijeratne za BuzzFeed i dodao da je riječ o složenom problemu.
S pozitivne strane, zabrana pristupa društvenim mrežama znači da će se kolanje lažnih informacija svesti na minimum. Istovremeno, riječ je o komunikacijskim platformama o kojima mnogi ovise i koje koriste za komunikaciju s obitelji - bitnom stvari u trenucima nakon ovakve tragedije kakva je zadesila Šri Lanku.
"Ljudi se oslanjaju na naše servise za komuniciranje s voljenim osobama i predani smo održavanju istih funkcionalnima i pomaganju zajednici i zemlji da izdrže kroz ova teška vremena", rekli su iz Facebooka.
WhatsApp se u Šri Lanki naširoko koristi, a za mnoge tamo Facebook nije samo dio interneta, on je internet, što znači i da je to jedina komunikacijska platforma koju poznaju. Ako tim platformama ne mogu pristupiti, onda ne mogu niti komunicirati, što je u teškim situacijama jako važno.
Kada određena zemlja zabrani pristup određenim internetskim stranicama, njima se svejedno može pristupiti preko virtualnih privatnih mreža (VPN), pod uvjetom da tvrtkama koje takve usluge pružaju također ne zabrani rad. Virtualne privatne mreže korisnicima omogućavaju da stranicama pristupe preko servera koji su locirani u drugoj državi. Prema Netblocksu, organizaciji koja prati nemogućnost pristupa internetu, VPN servis TunnelBear također je zabranjen u Šri Lanki.
"Premda je ovakav potez razumljiv, podaci o gašenjima društvenih mreža u drugim kontekstima govore da gašenje društvenih mreža nema željeni učinak, a izostanak kanala za dijeljenje kvalitetnih informacija može naštetiti. Uz to, nekima su društvene mreže u takvim situacijama doslovno znale spasiti život jer su im omogućile da se spoje s drugim ljudima", rekla je Claire Wardle iz First Drafta, organizacije koja istražuje dezinformacije.