Međunarodni tim stručnjaka započeo je rad na tzv. mokrim računalima koja će oponašati procese što se odvijaju u neuronima mozga. Uređaji će sadržavati 'stanice' prekrivene lipidima u kojima će se odvijati kemijske reakcije nalik na one u živčanim stanicama.
Molekularno računalo, na kojem radi tim pod vodstvom Klausa-Petera Zaunera sa Sveučilišta Southampton, za sada je samo vrlo jednostavna apstrakcija tih procesa. Kada se uspostavi kontakt među njegovim stanicama otvara se prolaz kroz koji se kemijske reakcije poznate kao Belousov-Zhabotinsky odnosno B-Z prenose iz jedne ćelije u drugu. One također mogu ostati zabilježene u samoj unutrašnjosti stanice i tako omogućiti stvaranje mreže koja je ključ tzv. mokrih procesora. Upravo ove dvije paralelne mogućnosti - prenošenje informacije i njezino zadržavanje, odnosno bilježenje u stanici - temelj su budućih bioloških kompjutora.
Ipak stručnjaci ističu kako im za sada nije namjera stvoriti bolja računala od sadašnjih, već uređaje koji će moći funkcionirati u novim sredinama.
„Tehnologija mokrih informacija na kojoj radimo neće naći svoju primjenu u softverskom biznisu u bliskoj budućnosti. Međutim, omogućit će domene aplikacija u kojima suvremena računalna tehnologija nema rješenja – za kontrolu molekularnih robota, finu kontrolu kemijskih spojeva i stvaranje inteligentnih lijekova koji obrađuju signale ljudskog tijela i djeluju u skladu s lokalnim biokemijskim stanjem stanica“, objasnio je Klaus-Peter Zauner.
František Štepanek, istraživač kemijskog računarstva na Kemijsko tehnološkom institutu u Pragu, vjeruje da će slične tehnologije u budućnosti omogućiti stvaranje računala kapaciteta sličnih ljudskom mozgu.
„Vjerujem da ovaj projekt ima realnu mogućnost da kemijsko računanje od konceputualnog stadija dovede do praktičnog funkcionalnog prototipa“, rekao je.
Projekt će službeno započeti u veljači a za njega je za sada izdvojeno 1,8 milijuna eura