Dva bilijuna dolara.
Toliku će štetu hakeri napraviti do 2019. diljem planeta. Već se sada svaki dan pojavi oko 200 tisuća potencijalnih prijetnji, a samo prošle godine ukradeno je ili javno objavljeno oko 4 milijarde različitih privatnih podataka i dokumenata.
- Super je to, tata, ali zašto sve to moramo tipkati - pitao je potkraj prošle godine 11-godišnji Evan Spisak svog oca, američkog inženjera zaposlenog u IBM-u. Njih dvojica sjeli su u podrum kuće da bi osmislili neki jednostavni projekt kojim bi se bavili preko vikenda. Međutim, stvorili su nešto sasvim drukčije.
- Bilo bi lakše kad bismo o hakerima mogli razgovarati direktno s računalom - zaključio je malac.
Tako je nastao Havyn, glasovni asistent programiran na Bluemixu, IBM-ovoj cloud platformi za aplikacije, a uz pomoć njega može se razgovarati direktno sa superračunalom Watsonom.
- Tvrtka ima sigurnosni problem. Tehničari sjedaju za računalo, zasuču rukave i kažu idemo raditi. Havyn odgovara: znam što treba. Tako ja vidim budućnost - kaže Mike Spisak o svom glasovnom asistentu koji se već testira u SAD-u.
Tisuće patenata
Spisak je Havyn predstavio prošli tjedan u Mandalay Bay centru u Las Vegasu. Na InterConnectu smo, najvećem godišnjem okupljanju IBM-a i poslovnih partnera koje je privuklo oko 200 predavača i 20.000 gostiju.
IBM je samo lani prijavio oko deset tisuća patenata, ali unatoč svim inovacijama, akvizicijama i tehnološkim rješenjima, na InterConnectu su u centar pažnje namjerno stavljeni ljudi poput Spisaka.
Poruka je jasna: budućnost pripada ljudima i strojevima, zajedno.
Iz istog razloga Reshma Saujani, podrijetlom Indijka, na konvenciji je predstavila svoju kompaniju Girls Who Code, u kojoj je u suradnji s IBM-om oko 40 tisuća djevojaka diljem Amerike kroz ljetne kampove podučila osnovama kodiranja. Poslovni model sličan je onome Nenada Bakića koji micro:bit robote pod egidom STEM revolucija doprema u škole diljem Hrvatske.
- Dok sam se natjecala za mjesto u Kongresu, obilazila sam osnovne i srednje škole i shvatila da samo 18 posto žena u zemlji odlazi na STEM fakultete. U Kongres nisam izabrana, ali našla sam novu svrhu - naučiti djevojke da IT nije isključivo muško zanimanje, kaže Saujani, koja je na InterConnectu predstavila tri svoje polaznice, srednjoškolke koje su u kampu uz pomoć Bluemixa kreirale interaktivne chatbotove i aplikacije koje pomažu djeci s autizmom da komuniciraju sa svojim prijateljima.
A onda, u tipičnom američkom stilu, Ginni Rometty, šefica IBM-a, odmah im je na pozornici ponudila mjesto stažistica u kompaniji.
Tema konferencije, uz ljude budućnosti, bio je i Watson, IBM-ovo superračunalo koje operira na čak 750 servera i čak 2880 procesora koji imaju 16 terabajta RAM-a, što mu omogućuje da svake sekunde procesira 500 gigabajta podataka, odnosno pojednostavljeno oko milijun knjiga.
Kreiran je prije sedam godina da bi sudjelovao u popularnom američkom kvizu Jeopardy, ali je odavno prerastao tu svrhu i danas ga, primjerice, 90 posto svih medicinskih sestara koje rade u onkološkim klinikama diljem SAD-a koristi kao ispomoć.
IBM se namjerio da Watsona uz cloud i blockchain tehnologije masovno primjenjuje kao usluge u čitavom nizu komercijalnih djelatnosti, pa tako, primjerice, i pri izračunavanju poreza.
Zvijezda Watson
Bill Cobb, šef globalne tvrtke H&R Block sa 12 tisuća ureda na tri kontinenta, na InterConnectu je tako predstavio suradnju s Watsonom putem clouda.
- Watson pri izračunima koristi oko 600 milijardi podataka i napamet zna čak 75 tisuća stranica poreznih zakona. Uz pomoć njega naši agenti preciznije ispituju klijente i s osnovnog povrata poreza od 210 dolara ponekad povrat mogu dignuti i na 1900 dolara - izreklamirao se Cobb s obzirom na to da je u SAD-u upravo u tijeku sezona prijave poreza.
Blockchain je još jedna ključna tehnologija na koju se IBM kladi da će promijeniti svijet.
Dosad je uglavnom bio rezerviran za kriptovalute, poglavito bitcoin, a iako je nazivan ubojicom centralnih banaka, IBM Blockchain koji operira na Linuxovu Hyperledgeru 1.0 planira se, među ostalim, ponuditi upravo najvećim svjetskim bankama i teleoperaterima kako bi smanjili troškove obrade transakcija.
Logičan poslovni potez jer, kako je Ginni Rometty naglasila, IBM-ove usluge koristi 97 posto najvećih svjetskih banaka i 83 posto teleoperatera, a zaduženi su za čak 90 posto svih kartičnih transakcija i 90 posto svih putničkih rezervacija.
Riječ je o konceptu koji je nastao pojavom bitcoina kao najvažnije svjetske kriptovalute, pojednostavljeno digitalnom zapisniku transakcija za koje ne treba centralna institucija, pop-ut banke, da ih odobri i potvrdi. Korisnici sustava transakcije međusobno potvrđuju sami, a podacima o nekoj transakciji, jednom kad se pojave u blockchainu, ne može se više manipulirati niti ih duplicirati. Baza podataka javna je i ne postoji na jednom serveru, nego je zajedno dijele svi.
Da bi komplicirane definicije pojednostavnili, na InetrConnectu su stoga predstavili Everledger startup koji IBM-ov blockchain koristi kako bi verificirao luksuznu robu.
O čemu je riječ?
Leanne Kemp, šefica Everledgera, prije dvije godine ideju o tvrtki koja prati dijamante, nakit, umjetnine i skupe satove zapisala je na salvetu u restoranu. Danas ima već 1,2 milijuna dijamanata u svojoj arhivi.
- Dijamanti su dosad ovisili o papirnatom tragu, svom podrijetlu, vrsti i vrijednosti. Danas samo sirovina vrijedi 15 milijardi dolara godišnje, dok ukupno tržište okrene 72 milijarde dolara svake godine - kaže Kemp. A papiri se uvijek mogu falsificirati. Everledger želi ukinuti crno tržište.
- IBM-ov blockchain omogućuje nam da svi u realnom vremenu dijele podatke o dijamantima kojima se ne može manipulirati. Dijamante digitalno unosimo u arhiv uz pomoć 40 metatočaka, među ostalim 3D fotografija visoke rezolucije i linkova na gravure s podacima u njima, kako bi pojednostavljeno stvorili otisak prsta za svaki dijamant - kaže Kemp i dodaje kako je isti princip primjenjiv i na druge grane industrije.
Na InterConnectu je objavljena i suradnja IBM-ova clouda, Bluemix platforme i Watsona s Indiegogom, divom globalnog crowdfundinga.
Platforme znanja
Indiegogo je osnovan 2006. godine, s idejom da decentralizira financiranje poslovnih projekata i tako ljudima s idejama omogući da ih financira bilo tko u svijetu.
- Do danas je putem Indiegogoa 8 milijuna ljudi iz 233 zemlje diljem planeta sa 1,5 milijardi dolara financiralo oko 720 tisuća projekata - rekao je Slava Rubin, suosnivač platforme, i dodao da je Internet stvari (IoT) novi veliki trend pa je njegova kompanija, koristeći se Watsonom, osnovala Arrow Electronics platformu koja ljudima besplatnim inženjerskim i poslovnim znanjima pomaže da od ideje dođu do konačnog proizvoda.
Rubin smatra da će to demokratizirati svijet biznisa.
Neki od već realiziranih projekata uključuju Smartplate, tanjur za hranu koji uz pomoć senzora i kamere na mobitelu sam razaznaje što jedemo, koliko smo pojeli i koji je sastav te hrane, zatim Waterbot senzor, veličine kutije cigareta, koji može testirati sastav vode koju pijemo i koliko je ona zdrava.
Na kraju tu je i Qbo robot s kamerama u očima, s kojim se može razgovarati ili komunicirati dodirom, a koji se može dobiti za manje od 500 dolara. Što će robot točno raditi? To će odlučiti sami korisnici jer će svatko moći pristupiti platformi i isprogramirati za njega što god želi. Qbo je, naime, open source.
IoT bi do 2022. trebao vrijediti oko 14,2 bilijuna dolara, a da bi testirali svoje patente Arrow sada koriste i Fortune 500 kompanije.