U INOVACIJSKOM CENTRU IBM-A

'Naše superračunalo Watson dijagnosticira sve bolesti preciznije i od najboljih liječnika

 / Hanza Media

Na petom katu u Kristalnoj palači u Ljubljanskom BTC-u nalazi se Inovacijski centar IBM-a i sjedište superkompjutora - Watson.

Kompjutor sjedi skriven odmah pokraj ulaza u centar u malenoj sobici svega dvadeset kvadratnih metara veličine, no da vam to netko ne kaže, ne biste ni znali.

Izvana se sobica bitno ne razlikuje od bilo koje druge prostorije u kojoj se pohranjuju procesori velikog kapaciteta.

Gotovo da ne postoji osoba danas koja sličnu sobu barem jednom u svojem životu nije vidjela u nekom filmu, primjerice kad se želi ilustrirati komplicirani svijet hakera ili programera koji se spajaju na ormare pune žica, procesora i monitora koji nalikuju starim VHS uređajima.

Međutim ova soba se razlikuje od ostalih po tome što je u njoj bilo kakvo suvišno zadržavanje stvarno nepoželjno. Naime u njoj neprestano radi nekoliko snažnih mainframeova koji svake sekunde prerade milijardu megabajt podataka, a pod tolikim su opterećenjem da se u sobi ne može pričati od glasnog brujanja ventilatora, čak je i disanje otežano.

Istovremeno mora radi najmanje pet klimatskih uređaja koji upuhuju hladan zrak kako bi se soba održala na optimalnoj temperaturi od 15 Celzijevih stupnjeva.

U toj sobici nalazi se Watson, odnosno mainframe na kojem se nalazi softver, jer je glavno računalo u SAD-u, a mainframe u Sloveniji samo je jedan od nekoliko satelita diljem svijeta.

Teorije zavjere

Teoretičari zavjere već su poistovjetili Watsona s poznatim sustavom Skynet iz serijala Sci-fi filmova, Terminator. Ako je vjerovati raspletu filma, jednog dana superračunala i umjetna inteligencija shvatit će da su ljudi sasvim nepotrebni, a uslijedit će velika urota računala te će izbiti veliki rat za vlast nad svijetom.

Međutim Watson ima sasvim drukčiju svrhu, a teorijama zavjere najviše se smije direktor Inovacijskog centra Petar Geršak.

“Ha ha, da čuo sam već tu usporedbu Watsona i Skyneta, no uvjeravam vas da se to ovdje neće dogoditi. Radi se o kognitivnom računalu, a ne umjetnoj inteligenciji. Dakle, Watson je softver najsličniji superkompjutoru koji može preraditi ogromnu količinu podataka u vrlo kratkom vremenu. Podatke može usporediti s postojećim podacima u svojoj memoriji.

Zamislite to kao kolekciju svih enciklopedija i knjiga na svijetu, ali da ima mogućnost nelinearnog pretraživanja informacija te vam ponuditi ne jedan odgovor, nego onaj koji najbolje odgovara na sve parametre koje ste unijeli. Dakle, može protumačiti vrlo kompleksno pitanje koje ima čak nekoliko varijabli te za njega ponuditi najbolje rješenje”, kaže nam Geršak.

“Dakle, nema šanse da se jednog dana osvijesti i jednostavno počne širiti u duge sustave, odnosno zarazi sve što je spojeno na internet?” pitamo ga pomalo razočarano kad shvatimo da ipak neće biti ništa od rata s Terminatorima?

“Ne, dakle kao što se to nekad radilo na operativnom sustavnu DOS, jednostavno možemo unijeti komandu poput ‘format C’ i u nekoliko sekundi više nema Watsona”, uvjerava nas Geršak. Inovacijski centar danas koriste poduzetnici i inovatori kojima je potrebna infrastruktura tih golemih mainframea. Jedna od tvrtka koja koristi IBM-ove usluge u Sloveniji je Hrvatska informatička tvrtka Croz koja je usmjerena na usluge u bankarskom i javnom sektoru.

Prema procjenama stručnjaka, do 2020. godine u jednoj sekundi diljem svijeta svaka osoba stvorit će otprilike 1,7 megabajta informacija, odnosno najmanje 2,5 kvintilijuna (bilijun gigabajta) podataka dnevno.

Radi se o nestrukturiranim podacima poput GPS lokacije, kupovno-prodajne navika, internet search engine pretrage, SMS razgovora, e-maila, podataka prikupljenih od raznih senzora, tahografa, fiskalnih blagajna, brojača bicikala na biciklističkim stazama itd.

“Kako je gotovo 80 posto tih podataka nestrukturirano, od njih je vrlo teško napraviti nešto smisleno. Međutim upravo je to uloga kognitivnih računala. Cilj je od tih surovih i nestrukturiranih podataka (Big Data) napraviti nešto smisleno. Moglo bi se, recimo, analizirati stanje u biciklističkom prometu tijekom cijele godine da bi se utvrdilo koji dan u tjednu se može očekivati gužva na određenoj dionici. Međutim za to je potreban vrlo snažan procesor koji će to u kratkom vremenu moći preraditi”, kaže Geršak.

Najveći uspjeh

IBM se bacio u razvoj umjetne inteligencije još 1970. godine, a prvi veći uspjeh ostvarili su prije dvadeset godina kad je IBM-ov pametni kompjuter “Deep Blue” pobijedio šahovskog velemajstora Garryja Kasparova u partiji šaha. Međutim, svoj najveći uspjeh tvrtka IBM ostvarila je 16 godina kasnije kad je Watson pobijedio stručnjake u TV kvizu “Jeopardy”.

Snimka kviza na YouTubeu ima više od milijun i pol pregleda i jedna je od najpopularnijih snimaka danas.

“To su bile prijelomnice, nakon kojih se IBM posvetio razvoju pametnih računala, a udaljio od stvaranja hardvera, po čemu su stekli svjetsku prepoznatljivost. Danas IBM-ovo kognitivno računalstvo uključuje umjetnu inteligenciju, strojno učenje, algoritme i analitiku. Ukupno, taj sektor obuhvaća 35 posto prihoda tvrtke, otprilike 81 milijardu dolara godišnjih prihoda”, govori Geršak. Iako ga šira javnost najviše poznaje po kvizu Jeopardy, Watson je zapravo puno više od toga. Riječ je dakle o kognitivnom softveru koji je namijenjen ozbiljnoj obradi podataka, analizi i pružanju rezultata. Primjerice u medicini Watson može na osnovi stručnih članaka, medicinskih tekstova, znanstvenih radova i brojnih analiza obraditi podatke i predložiti liječniku najbolji način za liječenje bolesnog pacijenta. Bolest može dijagnosticirati brže i bolje od najstručnijeg liječnika. Međutim to nije sve što je Watson naučio.

Naime, IBM se prošle godine udružio s tvrtkom Mars Inc. u pokušaju da se poboljša sigurnost hrane kroz proučavanje rasta bakterija, gljivica i virusa u različitim okruženjima.

IBM je također u suradnji s Memorial Sloan Kettering Cancer Center omogućio istraživačima da koriste Watsona kako bi dobili detaljnu dijagnostiku i mogućnost liječenja prema najnovijim istraživanjima u području onkologije. U području radiologije Watson može proći kroz tisuće slika kako bi liječnici pronašli MRI koji su najrelevantniji za dijagnozu.

Nova tvrtka

Osim medicine Watson se može koristiti u svrhu regrutiranja, odnosno korištenja marketinških alata te kao dating aplikacija, a ima i mogućnost napraviti procjenu nečije osobnosti putem analize društvene mreže Facebook ili Twitter.

Ali što to zapravo znači, odnosno kako to u praksi izgleda? Dakle u samo nekoliko sekundi nakon što se Watsonu unese šifra za korisnički račun društvene mreže, on izradi kartu ličnosti, odnosno ocijeni vas od 0 do 100 u kategorijama poput emotivna inteligencija, suosjećajnost, empatija, sarkazam itd.

IBM je prije nešto više od pola godine osnovao novu konzultantsku tvrtku IBM Cognitive Business Solutions koja će klijentima omogućiti pristup poslovnim primjenama tehnologija kognitivnog računalstva. Radi se o proširenju aktivnosti vezanih upravo uz tehnologije umjetne inteligencije Watson.

Na tim projektima radit će više od 2000 profesionalnih konzultanta iz područja kao što su strojno učenje, napredna analitika, znanstvena obrada podataka i programiranje.

“Za 30 godina, kad se bude pisala povijest posljednjih 100 godina, podaci, analitika, kognitivno računalstvo i sposobnost izvlačenja dubokih uvida iz eksplozije podataka stajat će uz bok izumima kao što su tranzistor i internet kao tehnološke prijelomnice stoljeća. Podaci su zaista novi temelj konkurentnosti. Razvoj Watsona u budućnosti biti zapamćen kao tehnološka prijelomnica stoljeća - smatra poslovni direktor IBM Hrvatska Damir Zec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2022 09:53