DEBATA

TREBA LI NAM DOISTA NOVI ZAKON O NEDOPUŠTENOM PONAŠANJU NA INTERNETU Stručnjak: 'Radi se o pokušaju ljudi koji nemaju pojma kako funkcionira internet'

    AUTOR:
    • Jutarnji list

  • OBJAVLJENO:
  • 13.01.2019. u 14:04

(27/12/2018) Los ciberdelincuentes están interesados en acceder al dinero de forma rápida y se aprovechan de las malas prácticas de seguridad de los usuarios para conseguirlo. PROHIBIDO EL USO O REPRODUCCIÓN EN COSTA RICA., Image: 404366695, License: Rights-managed, Restrictions: Prohibido el uso o reproducciĂłn de esta imagen en Costa Rica, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Newscom
Profimedia, Newscom

 

Slučaj Ivana Đakića ponovno je otvorio raspravu o govoru mržnje na internetu. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je novi zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu. Prema njemu, odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama bit će na upraviteljima društvenih mreža, a urednička odgovornost u medijima postojat će i za komentare koji se objavljuju. Dok jedni smatraju kako nam treba novi zakon, drugi misle da bi moglo doći do cenzure i manipulacije te naglašavaju da se radi o društvenom, a ne tehnološkom problemu.

O toj smo temi popričali s Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom, i Lucijanom Carićem, stručnjakom za sigurnost na internetu.

Hoće li novi zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu spriječiti govor mržnje na internetu?

Vidović: Što će biti u tom zakonu još nije poznato, pa ne znamo ni hoće li moći spriječiti govor mržnje na internetu. Kao institucija, Ured pučke pravobraniteljice sigurno će se uključiti u proces donošenja zakona, bilo u radnoj skupini, bilo u procesu javnog savjetovanja. Svakako, jednostavnog rješenja za suzbijanje govora mržnje, uopće i na internetu, nema.

Zagreb, 240918.
U uredu pucke pravobraniteljice odrzan je okrugli stol Ljudsko pravo na vodu gdje se razmatralo je li vrijeme za zastitu Ustavom. Raspravu je otvorila pucka pravobraniteljica Lora Vidovic, a sudjelovali su Sanja Baric (Pravni fakultet u Rijeci), Elizabeta Kos (Ministarstvo zastite okolisa i energetike), Desanka Sarvan (Istarska zupanija), Tomislav Suta (Splitski vodovod i kanalizacija), Enes Cerimagic (Zelena akcija) i drugi. Na fotografiji: pucka pravobraniteljica Lora Vidovic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Lora Vidović

 

Carić: Novi zakon neće spriječiti širenje mržnje jer kako možete zakonom promijeniti ono što ljudi misle? Radi se o pokušaju ljudi koji nemaju pojma kako funkcionira internet i o tehnologijama koje se na internetu provode. Jedino što se postiže donošenjem ovakvih  zakona jest da se kreira pravna nesigurnost i kaos. A u konačnici, onima koji ne poštuju propise, potpuno je svejedno kako propisi glase.

Treba li, osim sankcioniranja, raditi i na prevenciji te edukaciji o govoru mržnje i medijskoj pismenosti?

Vidović: Odgovor na vaše pitanje također ovisi o tome što će biti sadržaj zakona o kojem se govori, ali prema najavama, neće se odnositi samo na govor mržnje, nego će regulirati i druge pojave te je u tom smislu sigurno potreban. Zakon o elektroničkim medijima, takav kakav jest danas, nije se pokazao kao učinkovito rješenje za borbu protiv govora mržnje u elektroničkim medijima.

Carić: Postoji sigurno već nekoliko zakona koji reguliraju govor mržnje, ali oni ne funkcioniraju. Ne zato što su loši, nego zato što je cijeli pravni i društveni sustav u raspadu. Poštivanje zakona se ne osigurava promjenom, nego primjenom te zdravim i funkcionalnim pravnim sustavom. Da bi on funkcionirao, država bi trebala biti pravna država, što Hrvatska nije.

Zagreb, 020518.
HND, Perkovceva ulica.
Povodom obiljezavanja Medjunarodnog dana slobode medija Hrvatsko novinarsko drustvo (HND) organiziralo je okrugli stol o primjeni Opce odredbe o zastiti osobnih podataka u zemljama EU i hrvatskog Zakona o zastiti osobnih podataka.
Na fotografiji: Lucijan Caric, Anamarija Musa, Branka Bet Radelic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Lucijan Carić

 

Treba li Hrvatskoj poseban zakon za regulaciju govora mržnje, ako već postoje zakoni koji to reguliraju, poput Zakona o elektroničkim medijima?

Vidović: Apsolutno. Edukacija o ljudskim pravima i toleranciji potrebna je od najranije dobi, ali i među odraslima. Pritom su od posebne važnosti edukacije stručnih osoba koje se bave primjenom postojećih propisa. Bez razvijanja svijesti o posljedicama govora mržnje te važnosti ljudskih prava i toleranciji, rješenja iz prava i tehnologije ne mogu biti dovoljno učinkovita u borbi protiv govora mržnje.

Carić: Ovaj propis zadire u temeljna ljudska prava jer ograničava slobodu govora. Ljudi neće moći izraziti svoje mišljenje, ili će se ono pretvoriti u verbalni delikt. Radi se o tome da je cijeli sustav urušen. Djeca dođu na fakultet da nikad nisu čula za NDH ili su čula za neku “balansiranu istinu” o NDH i zlom Titu i partizanima i svetom Anti Paveliću. U Njemačkoj se to ne bi moglo dogoditi.

Izdvajamo