ŽIVOTNE DRAME

'Nikad nisam razmišljao da odem iz Hrvatske, čak ni onda kad nisam imao što za jesti. Ali nakon onog što sam doživio od svojih sugrađana... '

Na 285 strana se nižu primjeri kršenja ljudskih prava u prošloj godini
 CROPIX, Profimedia

"Nikad nisam razmišljao da odem, čak ni onda kad nisam imao što za jesti, a postojale su šanse da dobijem posao negdje dalje. Danas razmišljam da odem iz O. i Hrvatske jer se osjećam odbačeno. Sad sam i stvarno stranac, iako sam cijeli život proveo tu". To je tek djelić pisma koje je prošle godine pripadnik nacionalne manjine K.Š. iz O. uputio pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, nakon što ga je netko od sugrađana zbog tamnije boje puti prijavio policiji, tvrdeći da je riječ o "migrantu".

To je tek jedna od 3.849 pritužbi koje su tijekom 2018. stigle u ured pučke pravobraniteljice. Godišnje izvješće o radu njezina tima u prošloj godini, danas je upućeno Saboru. U 2018. u kojoj je obilježena 70. godišnjica stupanja na snagu Opće deklaracije o ljudskim pravima, broj pritužbi pučkoj prvobraniteljici Lori Vidović porastao za 8,6 posto u odnosu na godinu ranije. Najbrojnije su one zbog diskriminacije, 12 posto od njihova ukupnog broja, zatim one koje se odnose na kršenje radnih i službeničkih prava (11%), a na trećem mjestu su pritužbe na račun pravosuđa i zdravstvene skrbi (10%).

"Tijekom 2018 pokrenuti su brojni sudski postupci protiv novinara i medija što utječe na stupanj ostvarivanja medijskih sloboda, a netrplejivost prema različitim skupinama i mišljenjima i dalje je prisutna u javnom prostoru. Učestale su pojave negiranja zločinačkoga karaktera NDH, a neki i dalje pokušavaju opravdati pozdrav "za dom spremni" pozitivnim konotacijama obrane u domovinskom ratu..." stoji u izvješću. "Unatoč nedostatku radne snage" upozorava Vidović "građani ukazuju na brojne nepravilnosti pri zapošljavanju, sklapanje ugovora o radu na određeno, nezakonitost i neplaćeni prekovremeni rad, nedopuštene otkaze, nepravilnosti oko isplate plaća, ali i zlostavljanje na radu..."

Područje rada i zapošljavanja, navodi Vidović, najzastupljeniji su u pritužbama na diskriminaciju, a najčešća diskriminacijska osnova u pritužbama i dalje je etnička pripadnost odnosno nacionalno podrijetlo, pri čemu se se osobito izdvajanju pripadnici romske i srpske nacionalne manjine te migranti. U Hrvatskoj, prema izvješću, živi 24.524 pripadnika romske manjine, a u prošloj godini za novac je radilo samo 21 posto Romkinja i 54 posto Roma.

Raste broj uvreda i prijetnji Srbima i srpskim institucijama - za razliku od 2014. kad je zabilježeno sedam slučajeva, u prošloj ih je godini zabilježeno čak 105. Nacionalne manjine i dalje su podzastupljene u državnoj upravi: u strukturi stanovništva ih je 7,67 posto stanovništva, a u državnoj upravi ih je svega 3,24 posto, dok ih je među sucima svega 3,2 posto.

Zagreb, 260319.
Perkovceva, Novinarski dom.
Kuca ljudskih prava Zagreb organizirala je godisnju konferenciju o ljudskim pravima: pregled stanja u 2018. 
Na fotografiji: Lora Vidovic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
Lora Vidović

U godišnjem izviješću pučke pravobraniteljice, međutim, sve više se prostora posvećuje građanima diskriminranim zbog siromaštva. Čak 20 posto građana živi u riziku od siromaštva, a kad je riječ o starijma od 65 godina, taj postotak se penje na 29 posto. Siromašnima je, ističe Vidović u izvješću otežan pristup pravosuđu jer u Hrvatskoj ne funkcionira besplatna pravna pomoć, ali i pristup zdravstvenoj zaštiti, pogotovo ako žive u ruralnim, prometno izoliranim područjima.

Sve je više građana koji upozoravaju da nemaju osnovne uvjete za život: stan, pristup vodi, energiji. Tako učiteljica, samohrana majka troje djece koja se bježeći pred nasilnim mužem, 2003. iz unutrašnjost preselila u gradić na moru i zaposlila u osnovnoj školi, piše pravobraniteljici. "Svih ovih godina nisam uspjela ostvariti pravo svoje djece na uzdržavanje, o svemu sam brinula sama. Promijenila sam devet podstanarskih stanova jer se sve malo pomalo pretvorilo u apartmane za najam gostima".

Posebno je dramatičan dio izvješća u kojem upozorava na ugroženost prava građana na zdravstvenu zaštitu, posebno siromašnijih. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ističe Vidović, propustio je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog, odnosno jasno odrediti pravila njihove suradnje. Liste čekanja i dalje se preduge: u 2018 je 24.675 žena na ultrazvuk dojke čekalo u prosijeku 327 dana, na magnetu rezonancu pacijenti su u prosijeku čekali 342 dana, a na artroskopiju ručnog zgloba čeka se čak 867 dana.

Hrvatskoj, upozorava Vidović nedostaje 118 timova obiteljske medicine, 59 timova u zaštiti žena, 51 tim za zaštitu zdravlja djece te čak 259 timova u dentalnoj zdravstvenoj zašiti. U općine Plaški ni nakon 9 objavljenih natječaja nitko se nije javnio za posao obiteljskog liječnika. Stanje bi se, upozorava, moglo dodatno pogoršati jer je čak 1.616 liječnika i 122 medicinske sestre svojim strukovnim komorama najavili odlazak u inozemstvo.

I u ovogodišnjem izvješću Vidović ukazuje na brojna svjedočenja ilegalnih migranta o policijskom nasilju koje trpe nakon ilegalnog prelaska hrvatske granice. Navodi potresna svjedočenja izbjeglica iz kombija na koji je policija u svibnju 2018. otvorila vatru kod graničnog prijelaza Donji Srb. Tvrde kako su ih policajci nakon izvlačenja iz kombija oborili na tlo i desetak minuta mlatili palicama i nogama, uperivši na njih oružje. Prestali su tek kad su shvatili da je u kombiju dvoje prostrijeljene djece.

Međutim, ni nakon toga im nisu dopustili da obuku odjeću koju su imali u torbama već su ih pustili da se smrzavaju. Vidović navodi kako joj policija uporno onemogućava provođenje preventivne aktivnosti za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, ponižavajućih i neljudskih postupaka prema migrantima i otežava ispitne postupke povodom pritužbi ilegalnih migranata. U policijskim postajama u Cetingradu, Karlovcu, Donjem Lapcu, Dugoj Rasui, Glini i Gvozdu uskraćen joj je pristup polcijskim dokumentima i snimkama vezanim uz postupanje policije prema ilegalnim migrantima.

Pravobraniteljica navodi da joj DORH usprkos višekratnom traženju nije dostavio obrazloženje odluke kojom odbacuje kaznenu prijavu protiv hrvatske policije zbog nasilja nad obitelji Madine Hussiny. DORH, tvrdi Vidović nije dogovorio ni na vrlo detaljnu kaznenu prijavu podnesenu zbog nasilja policajaca prema trudnici i njezinoj obitelji, koje je policija vratila u BiH ostavljajući ih između dvaju minskih polja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2021 02:41