Nekad davno su se TV uređaji kupovali svakih 10-15 godina. Danas je taj rok, zahvaljujući tehnološkom napretku koji je uzrokovao pad cijena i brojne inovacije znatno skraćen. Kladimo se da, ako imate TV uređaj stariji od 3 godine, već razmišljate kako biste ga zamijenili ljepšim, novijim i kvalitetnijim...
No, kako odabrati pravi model koji će odgovarati upravo vama?
Plazma ili LCD?
Čim zagrebete po površini potrage za novim televizorom nametnut će se pitanje koju tehnologiju odabrati – plazma ili LCD (tj. LED TV).
Razlike su danas zapravo znatno manje nego što su nekoć bile.
Generalno gledajući, za istu količinu novca dobit ćete plazma TV veće dijagonale ekrana – što je plus za plazme.
S druge strane plazma ekrani troše nešto više električne energije od LCD-a – što je pak plus za LCD tehnologiju.
Plazma tehnologija ekrana omogućava znatno bržu promjenu sadržaja piksela te se zato kaže da su plazma TV-i brži, što dolazi do izražaja kod brzih pokretnih scena.
Pokretna rezolucija plazma TV-a još uvijek je superiorna LCD-ima iako im se najnoviji modeli LCD-a, koji uključuju napredne procesore i algoritme procesiranja slike, jako približavaju.
Djelomično i indirektno se kvalitetu dinamičkog procesiranja slike na LCD televizorima može razaznati iz podatka o osvježavanju ekrana – 50 / 100 / 200 / 400 Hz...
Imajte na umu da se zbog različitosti tehnologija ove brojke kod LCD-a ne mogu uspoređivati sa 600 Hz kod plazmi.
Ako bismo netehnološkim riječnikom uspoređivali sliku plazme i LCD-a – slika na plazmi je tamnija tj. „ima crniju crnu boju“ i jasniji su brzi pokreti. S druge strane, pri statičnoj slici zamjećuje se lagana trešnja slike – slično efektu gledanja u stari TV s katodnom cijevi.
Boje su izraženije i atraktivnije na LCD-u i općenito je na njemu ugodnije gledati statičniju sliku poput one s računala.
Naravno, sve ove usporedbe vrijede samo ako se uspoređuju plazma i LCD iz iste cjenovne kategorije.
Mnogi ne žele niti čuti za plazmu zbog famoznog burn-in efekta, tj. karakteristike tehnologije da se upeče „statična“ slika.
Iako ovaj efekt još uvijek postoji, valja naglasiti da je napretkom tehnologije uvelike smanjen njegov utjecaj. Nadalje, u moderne plazme su ugrađene tehnologije minimalnih pomaka piksela koje burn-in efekt znatno smanjuju.
Vjerojatno niste znali, ali sličan efekt postoji i kod LCD-a, gdje nastaje iz identičnog razloga (dugotrajnog prikaza statičnog sadržaja), a naziva se retencija slike.
U većini slučajeva, efekt s vremenom isčezne.
Odgovor na pitanje o tome koju tehnologiju televizora odabrati leži djelomično i u veličini ekrana koji želite...
Dimenzije ekrana
Glavna tri faktora koji utječu na odabir dimenzije dijagonale ekrana TV-a su budžet, udaljenost gledatelja od ekrana i rezolucija ekrana.
Tu je naravno i neopipljiv faktor i pecepcija na osobnoj razini da li je neki ekran prevelik ili premalen.
Što je ekran veći, to je i skuplji, uz napomenu da su veliki plazma ekrani ipak nešto jeftiniji od ekvivalentno velikih LCD-a.
Valja napomenuti da plazma ekrani počinju od 42“ tj 107 cm.
U sklopu imena modela televizora uvijek ćete pronaći i dijagonalu ekrana – u inčima; (1 inč = 2.54 centimetara).
Zaljubljenici u kućno kino će vam reći: kupi najveći ekran koji možeš podnijeti.
Iz prakse, ako imate 22-inčni televizor, predlažemo vam udaljenost od 90-250 cm.
Za 26“ optimalna udaljenost je 1-3m.
Za najpopularniju LCD TV dijagonalu od 32“ (tj. 81 cm) idealna udaljenost je od 1.3-3.7m; 42“ (107 cm) – 1.7-4.8 m ; 52“ 1.8-5.2 metara
Ugrubo, udaljenost sjedenja bi trebala biti od 1,5x do 5x dijagonale ekrana.
Da biste uživali u višoj rezoluciju Full HD televizora (rezolucije 1920x1080 piksela) trebali biste biti pozicionirani od 1,5x do 3x dijagonale ekrana.
Tehničke karakteristike
Pri odabiru TV-a uvijek ćete se susresti s tipično skraćenom listom tehničkih karakteristika televizora.
Ono na što treba skrenuti pažnju je rezolucija ekrana koja je u većini slučajeva HD Ready (1366x768) ili Full HD (1920x1080).
Što se kontrasta tiče, što je veći kontrastni omjer, to će tamnija biti crna boja.
Treba razlikovati stvarni i dinamički kontrast kod paralelnih usporedbi; no generalno što je viša brojka bilo kojeg od kontrasta to će slika bolje izgledati te će boje imati više gradacija.
Što se zvuka tiče, karakteristike televizora će nerijetko biti šture te će se svoditi na broj i snagu zvučnika te eventualnu ugrađenu tehnologiju ostvarivanja prostornosti ili nekog drugog tipa poboljšavanja i promjene karakteristike zvuka.
Sučelja za spajanje
Zavisno od okružja u kojem koristite televizor, bit će vam više ili manje bitna dostupna sučelja za spajanje audio-video signala.
Najčešće će biti dovoljan jedan SCART (stariji analogni standard) i dva HDMI-ja (noviji digitalni). Što je kvalitetniji i bolji televizor, to ima više audio-video ulaza.
Na novim TV-ima često ćete pronaći i USB sučelje gdje možete utaknuti stick ili hard disk te s njega reproducirati glazbu, video i fotografije.
Smart televizori koji su u stanju pristupati raznim mrežnim (Internet) uslugama na sebi će imati i mrežno sučelje (žično ili bežično).
Najčešće Smart televizori dolaze sa žičanim sučeljem, dok se bežično može naknadno kupiti.
'Smart' mogućnosti
Trenutačno najnapredniji modeli televizora spojit će se na Internet te vam omogućiti korištenje najrazličitijih Internet servisa koje ste navikli koristiti na računalu – e-mail, pretraživanje Interneta, Facebook, Twitter, lokalnu vremensku prognozu.
Smart funkcionalnost se razlikuje od proizvođača do proizvođača, ali i od generacije televizora do generacije, tako da vam predlažemo da dobro proučite specifikacije prije kupnje.
Pametni televizori će se tipično bez problema spojiti na sadržaje koji se nalaze na računalnoj mreži, bilo običnoj ili DLNA.
Najnapredniji proizvođači pružaju vam mogućnost da sami krojite funkcionalnost TV-a downloadanjem najrazličitijih aplikacija, baš kao kod pametnih telefona.
Kad već njih spominjemo, dio pametnih televizora možete kontrolirati putem vašeg telefona; sve što je potrebno je downloadati adekvatnu aplikaciju...
3D televizori
3D da ili ne? Ako kupujete televizor više klase, nemate puno izbora – svi su 3D.
Ovo je svakako atraktivan novitet, no masivnu popularnost priječi još uvijek problematična dobava 3D sadržaja, kao i problemi s glavoboljom i vrtoglavicom kod manjeg broja ljudi uzrokovanih načinom na koji se 3D slika stvara.
3D sadržaj možete gledati spajanjem na 3D TV satelitski program ili putem 3D Blu-Ray playera i 3D Blu-Ray filma.
Dio 3D TV-a ima ugrađeno pretvaranje 2D signala u 3D, što je zgodno, ali je efekt manje izražen i manje kvalitetan nego kod sadržaja snimljenog 3D kamerom.