ONLINE ZASIĆENJE

ZAŠTO SMO NAPUSTILI DRUŠTVENE MREŽE One su kao droga o kojoj si ovisan, a koja te više ne diže. Troše nam previše vremena i emotivno nas prazne

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 23.11.2018. u 09:00

CROPIX

Pavel Gregorić, Ivan Molnar, Bruna Korljan, Luka Horvat i Slavko Sobin

 

“Došlo je vrijeme da izbrišem Instagram”, napisala je Bailey Richardson svojim sljedbenicima ove jeseni, a imala ih je 20.000. Bila je jedna od 13 zaposlenika koji su radili na Instagramu 2012. godine kada ih je kupio Facebook za milijardu dolara, a sada više ne vidi smisao u toj mreži.

“Kao da smo svi ovisni o toj drogi koji nas više ne zadovoljava ni u kojem pogledu”, objasnila je Richardson, postavši time jedna od 68 posto Amerikanaca koji su se ove se godine odrekli neke od socijalnih mreža, prema istraživačkom centru Pew.

Instagram i Facebook najviše su na udaru, a Mia Biberović, izvršna urednica Netokracije, stručna na području društvenih mreža, objasnila nam je zašto je do toga došlo.

- Ranije ove godine pokrenuta je akcija pod heštegom #DeleteFacebook, koju je podržao i veliki Elon Musk, a prouzročila je masovno brisanje Facebook računa zbog brojnih curenja osobnih podataka i nesigurnosti - objašnjava Biberović.

Negativni trendovi

Trend je došao kao rezultat izvješća koje je pokazalo da su podaci od preko 50 milijuna korisnika Facebooka korišteni za ciljanje birača i utjecaj na predsjedničke izbore SAD-a 2016., kao i na referendum o Brexitu 2016. godine. Tako je samo u Europi Facebook u posljednjih šest mjeseci izgubilo 4 milijuna korisnika.

- Dok s jedne strane kod korisnika raste svijest o nesigurnosti na društvenim mrežama, postoji i trend preopterećenosti informacijama, posebno na Instagramu koji stvara kod korisnika veliki pritisak i snižava samopouzdanje, zato ljudi odlaze na detoksikaciju od društvenih mreža, odnosno ne obrišu ih trajno, već samo na par mjeseci - rekla je Biberović. Ako od posla uzimamo godišnji odmor, trebamo i od društvenih mreža, slažu se Biberović i psihologinja Maja Vujčić Vračević.

- Odmak koji ljudi uzimaju od društvenih mreža je dobar jer na svojoj koži primjećuju ono što su potvrdila istraživanja. Učestalo korištenje društvenih mreža povezano je s depresijom te smanjenjem komunikacije uživo. Dobra je stvar što su korisnici društvenih mreža napokon postali kritični, i to posebno prema Instagramu, koji nerealno prikazuje savršen život koji je često lažan - naglašava psihologinja, dodajući da su društvene mreže dobra stvar, ali ako se ograniči vrijeme korištenja.

No današnje društvo, posao, ali i naša psiha, odnosno strah od propuštanja informacija navode nas da budemo neprestano online - konstantno dostupni. Takav način života često dovede do “pregorijevanja”, tvrde stručnjakinje.

Našli smo pet sugovornika, osoba različitih životnih dobi i zanimanja, kojima su društvene mreže postale višak u životu.

- Prestala sam koristiti Facebook, no zadržala sam Messenger da bih mogla komunicirati s ljudima čiji broj mobitela nemam. Facebook više ne koristim iako sam bila aktivna sedam godina. Visjela bih na njemu puno tijekom dana. Ne bih rekla da sam bila ovisnik, ali sam redovito provjeravala aplikaciju tijekom dana i shvatila sam da je to previše. Kad sam primijetila koliko mi to troši baterije na mobitelu, zaključila sam da je dosta - ispričala nam je Bruna Korljan, 27-godišnja ekonomistica, koja kaže da više ni u jednom trenutku nije imala potrebu opet početi koristiti tu mrežu.

Za razliku od nje, naš poznati glumac 34-godišnji Slavko Sobin izbrisao je Instagram profil na sedam mjeseci.

- Jednostavno, htio sam se malo maknuti iz te sfere jer nudi iskrivljene moralne vrijednosti i ne da mi se to gledati svaki dan. Mislio sam se samo maknuti na mjesec dana, a i vjerovao sam da će mi biti teško bez njega. Ali vrlo lako sam ga zaboravio i zapravo mi uopće nije nedostajao - ispričao nam je Sobin, koji je Instagram potom ponovno aktivirao.

- Meni Instagram profil služi kao kanal kroz koji se mogu prezentirati svojim pratiteljima kao dobar uzor. Dijelim fotografije s treninga, promoviram vježbanje i zdrav način života, ljubav prema prirodi i životinjama te stvari u koje vjerujem i s kojima se slažem. Ali istovremeno sam dosta privatan u svojim objavama. Ne dijelim previše. K tome, nekako sve manje vremena provodim općenito na društvenim mrežama - objasnio je kazališni, televizijski i filmski glumac.

Pretpostavka je da su o društvenim mrežama najviše ovisni mladi, milenijalci, no naši sugovornici, dvojica studenata, imaju potpuno drugačije priče.

Svoj Facebook profil Luka Horvat, 22-godišnji student KIF-a, obrisao je kada se pripremao za sportski turnir kako bi se mogao posvetiti treningu. Kada je turnir završio, shvatio je da mu Facebook nije toliko potreban i više ga nije ni aktivirao.

- Nemam osjećaj da nešto propuštam. Ako se u grupi objavi nešto za faks, jave mi prijatelji, a ako se nešto bitno dogodi u životu mojih prijatelja, sami mi jave, tako da sam u sve upućen - objašnjava Horvat koji koristi Instagram, ali kaže, maksimalno pola sata dnevno, i to samo kada nema ništa pametnije za raditi, recimo kada čeka prijatelja ili tramvaj. Iako, kaže, i tamo ima sve više oglasa i neželjenog sadržaja.

Ivan Molnar, 23-godišnji student TVZ-a, pak, ima drugačiju priču. On je svoj Facebook brisao čak tri puta. - Shvatio sam da sam postao ovisan o besciljnom skrolanju kroz naslovnicu, što mi je oduzimalo mnogo vremena - objašnjava. Molnar je Facebook profil napravio u sedmom razredu, kaže, i tada je dodavao prijatelje, poznanike, ljude koje je vidio jednom ili nijednom u životu... Tada je skupio 800 prijatelja, a objavljivao je više puta dnevno. Bilo je tu statusa, smiješnih slika, pjesama s YouTubea... Ubrzo je shvatio da to nema smisla pa se bacio u “čišćenje” prijatelja.

- S vremenom sve sam manje objavljivao jer je vrijedilo pravilo da tko često objavljuje nije kul pa se onda lagano prešlo na lajkanje stranica i njihovih objava. Sada, pak, isto imam Facebook profil, ali s petnaest prijatelja, a imam ga samo zbog faksa - istaknuo je Molnar.

Da društvene mreže mogu postati zamorne, zna i 46-godišnji filozof Pavel Gregorić koji je Facebook prekrižio.

- Bio sam dvije ili tri godine na toj mreži i primijetio kako ljudi ulaze u rasprave na Facebooku s različitim ulozima pa se javlja asimetrija koja prelazi u spiralu emotivnih i vrlo žestokih reakcija - objašnjava Gregorić, koji je ipak našao platformu koja mu odgovara. Koristi Twitter, koji je znatno drugačiji, forma je kraća i ima veće restrikcije pa ne dopušta velike rasprave.


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo