Dočekali smo ljeto, vrijeme odmora, mora i sunca, no vrućine i UV zrake osim uživanja donose i ozbiljne rizike za našu kožu. Iako nam sunce osigurava dragocjeni vitamin D, ono može ubrzati starenje kože, izazvati pigmentacijske mrlje, ali i povećati rizik od raka kože ako se ne pridržavamo osnovnih pravila zaštite.
Zato smo razgovarali s dermatologinjom kako bismo doznali sve o pravilnoj njezi, zaštiti i mitovima u koje mnogi i dalje vjeruju.
S dolaskom toplijih dana mijenjaju se i potrebe naše kože. Dr. sc. Maja Kovačević, dr. med., spec. dermatologije i venerologije iz Poliklinike Duduković Kisić objašnjava kako visoke temperature i sunce djeluju na kožu, ali i razbija najčešće mitove o njezinoj njezi ljeti.
- Povišena okolišna temperatura, vlažnost zraka i znojenje rezultiraju pojačanim lučenjem sebuma i pojavom neželjenog sjaja kod osoba s masnom kožom. Kod suhe kože se, pak, uslijed izlaganja suncu i vrućem zraku može pojaviti osjećaj zatezanja kože uz naglašenije bore. Pojačano znojenje i izlaganje vrućem i suhom zraku kod svih tipova kože može dovesti do dehidracije - pojašnjava dr. Kovačević i dodaje kako je zbog toga važno prilagoditi rutinu njege kože.
Za osobe s masnom kožom sklonom aknama dr. Kovačević preporučuje korištenje čistača koji sadrže salicilnu, mliječnu ili glikolnu kiselinu jer oni uklanjaju nečistoće i višak sebuma s površine kože te djeluju na smanjenje pora, koje su posebno vidljive ljeti.
SPF nije dovoljan: najčešće greške pri izboru zaštite od sunca
Savjetuje i korištenje mehaničkih pilinga dva do tri puta tjedno kako bi se uklonile nečistoće i odumrle stanice epidermisa. Za hidrataciju ističe važnost seruma s hijaluronskom kiselinom te laganih krema vodenaste, nemasne formulacije i gelaste teksture.
Prilikom odabira proizvoda sa zaštitnim faktorom, preporučuje nemasne formulacije s kemijskim filterima u obliku gela, emulzije, vodice ili spreja jer takvi proizvodi pružaju koži zaštitu od UVA i UVB zraka, a istovremeno je ne opterećuju niti začepljuju pore.
Naglašava i važnost nekomedogenog make-upa kako bi se spriječilo dodatno začepljenje pora, budući da koža uslijed okolišne topline pojačano stvara sebum.
Kada je riječ o osobama sa suhom kožom, dr. Kovačević savjetuje korištenje blagih, nepjenušavih čistača s ceramidima i hijaluronskom kiselinom jer će oni ukloniti nečistoće bez dodatnog isušivanja kože.
Za hidrataciju preporučuje serume s hijaluronskom kiselinom te kreme vodenaste formulacije jer suhoj koži ljeti nisu potrebne guste i teške kreme. Također, formulacija proizvoda sa zaštitnim faktorom trebala bi biti prilagođena suhoj koži i sadržavati mineralne filtere koji neće iritirati kožu.
Najčešće pogreške
Govoreći o najčešćim pogreškama koje primjećuje kod svojih pacijenata tijekom ljeta, dr. Kovačević ističe kako su to nedovoljna količina preparata sa SPF-om, nedovoljno učestalo obnavljanje zaštitnog sloja te korištenje neadekvatnih formulacija koje nisu prilagođene potrebama kože.
Kaže da joj pacijentice često govore kako ljeti koriste puder sa SPF-om 15 i čude se kada im objasni da to nije dovoljna zaštita. Ističe kako je, osim jačine zaštite, izuzetno važna i odgovarajuća količina preparata, a količina pudera koju nanosimo svakodnevno nije dovoljna za zaštitu od UV zraka.
Zato preporučuje korištenje sprejeva i mineralnih pudera u prahu koji su idealni za obnavljanje SPF-a tijekom dana jer se mogu nanijeti i preko make-upa te imaju matirajući efekt.
Dr. Kovačević objašnjava i kako visoke temperature i povećana vlaga tijekom ljeta potiču znojenje i pojačano lučenje masnoće, a istovremeno dolazi do sniženja prirodne pH vrijednosti kože. Zbog toga može doći do začepljenja pora i češće pojave prištića i akni, osobito na licu, leđima i prsima.
Sunčeva svjetlost dodatno isušuje kožu, naglašava sitne bore, pospješuje nastanak tamnih mrlja i ubrzava starenje kože. Upravo zbog toga ljeti je važno pažljivo birati kozmetiku i izbjegavati proizvode koji mogu oslabjeti zaštitnu barijeru kože i učiniti je osjetljivijom na sunce. Ističe da proizvodi s alkoholom isušuju kožu, dok jaka sredstva za piling, bilo mehanička s grubim zrncima ili kemijska s visokim udjelom AHA i BHA kiselina, mogu dodatno oštetiti kožu. Napominje da citrusna ulja poput limuna, naranče i grejpa mogu izazvati osjetljivost na sunce, dok teška, hranjiva ulja poput kokosovog, arganovog i ulja jojobe mogu začepiti pore i izazvati prištiće.
Često je pacijenti pitaju treba li ljeti prestati koristiti proizvode s derivatima vitamina A, odnosno retinoide, budući da oni potiču obnavljanje kože, ali i povećavaju osjetljivost na sunce.
Brzo postizanje preplanule puti bez oštećenja kože je moguće - tajna je u ovim koracima
Na to odgovara kako, ako se doista možete pridržavati svih pravila fotoprotekcije, poput redovitog nanošenja i dovoljne količine proizvoda sa SPF-om 30 ili 50 te izbjegavanja izravnog izlaganja suncu od 10 do 16 sati, retinoide nije potrebno potpuno izbaciti, ali ih ljeti treba koristiti rjeđe i birati formule s blažim koncentracijama.
Koža ljeti gubi više vlage
Dodaje kako koža ljeti gubi više vlage, pa je zato važno koristiti hidratantne sastojke poput hijaluronske kiseline, ceramida i glicerina, koji pomažu u zadržavanju vlage.
Također, preporučuje antioksidanse poput vitamina C, vitamina E i ferulične kiseline jer oni pomažu u zaštiti kože od štetnog utjecaja UV zraka i usporavaju znakove starenja.
Za održavanje kože glatkom i čistom te sprječavanje začepljenja pora, preporučuje blage aktivne sastojke poput niacinamida koji uravnotežuje masnoću i umiruje kožu, mliječne kiseline koja pomaže u hidrataciji i ujednačavanju tena, mandelične kiseline koja djeluje antimikrobno te smanjuje tamne mrlje nakon prištića, ali i salicilne kiseline koja učinkovito čisti pore i uklanja mrtve stanice kože.
- Ljeti je manje - često više. Fokusirajte se na lagane, hidratantne formule, redovitu zaštitu od sunca i izbjegavanje agresivnih tretmana - poručuje dr. Kovačević.
Govoreći o mitovima koji se šire društvenim mrežama, dr. Kovačević se osvrnula na tvrdnje da kreme sa SPF-om uzrokuju rak ili da utječu na smanjenje razine vitamina D u organizmu.
Objašnjava kako izlaganje suncu može uzrokovati oštećenja DNK u stanicama kože, što povećava rizik od razvoja različitih vrsta raka kože, uključujući melanom, te da su tvrdnje o štetnosti krema za sunčanje netočne i potencijalno opasne. Dodaje da je u nekim sprejevima otkriven benzen, ali da je riječ bila o kontaminaciji, a ne o sastavnom dijelu formule.
Za sastavne komponente krema za sunčanje, bilo da je riječ o kemijskim ili mineralnim filterima, nije dokazan štetan učinak na organizam, dok je dokazano da smanjuju rizik od raka kože.
Što se vitamina D tiče, ističe kako je za naše podneblje dovoljno provesti 20-ak minuta prije 10 ili nakon 17 sati nekoliko puta tjedno u majici kratkih rukava i kratkim hlačama bez SPF-a kako bismo dobili preporučenu minimalnu dnevnu dozu vitamina D.
Dodaje da se vitamin D sintetizira i ako smo nanijeli SPF, ali u manjoj mjeri, te da ga možemo nadomjestiti i putem prehrane, osobito kroz plavu ribu poput tune, skuše i srdela, kravlje mlijeko, žumanjak jajeta, ali i namirnice biljnog podrijetla poput gljiva, tofua, bademovog i sojinog mlijeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....