„Je li ovo godina velikog razotkrivanja da je Djed Mraz zapravo velika, debela laž? Moja kći Liberty (7) došla je jučer iz škole i upitala me je li Djed Božićnjak stvaran jer joj je jedan dečko iz njezina razreda rekao da nije. Ostala sam bez riječi, zurila sam u pod, ne želeći uhvatiti njezin pogled. Velika blagdanska laž ne sjeda mi dobro, jer ne želim biti neiskrena. Laganje djeci o Djedu Mrazu i o vilenjaku na polici djeluje mi kao oblik lošeg roditeljstva koji bi mogao narušiti teško stečeno povjerenje. Iskreno, ne znam kako se nositi s tom situacijom”, započela je novinarka The Independenta, Charlotte Cripps, pišući o dilemi koja je muči ovih blagdana.
Nastavlja te priznaje kako je ostala iznenađena činjenicom da njezina starija kći Lola (9) uopće ne postavlja takva pitanja. Sumnja da možda zna istinu jer ju je jednom uhvatila kako na mobitelu pretražuje ideje za božićne poklone. No unatoč tome Charlotte se boji kako će ova blagdanska laž utjecati na njezine djevojčice u budućnosti.
Rezultati istraživanja
„Naravno, možda previše razmišljam, jer mene nikada nitko, kada sam bila mala, nije posjeo i rekao mi kako Djed Božićnjak nije stvaran. Sjećam se samo svog tate koji se spotaknuo noseći naše poklone i sve nas probudio; tada sam imala oko 10 godina. Jedna moja prijateljica je bila razotkrivena nakon što je snimila sebe i supruga kako stavljaju poklone ispod bora i zaboravila da joj je mobitel povezan s obiteljskim iPadom”, ističe Charlotte.
Prema istraživanjima, prosječna dob u kojoj djeca prestaju vjerovati u Djeda Mraza je osam godina. Projekt Santa, koji je provela psihologinja dr. Candice Mills sa Sveučilišta u Teksasu, također je pokazao da posljednjih 40 ili 50 godina nema nikakvih promjena što se tiče dobi. Zapravo, zahvaljujući modernim tehnologijama pomoću kojih se Djed Mraz, Zubić vila ili Uskršnji zec lako mogu dodati na fotografije ili videozapise, djeci se mogu ponuditi i još realističniji „dokazi” o njihovu postojanju.
Studija o Djedu Mrazu koju je proveo Chris Boyle sa Sveučilišta Exeter pokazala je kako je čak 65 posto djece podupiralo mit o tome da Djed Mraz postoji premda su već znali da to nije istina. Tu magiju blagdana podržavalo je, kako je studija pokazala, 72 posto roditelja; 15 posto djece osjećalo se izdano od strane svojih roditelja, a njih 10 posto bilo je ljuto što su laž održavali tako dugo.
„Moja se djeca sada nalaze u takozvanoj opasnoj zoni, odnosno u dobi kada će polako shvatiti kako je Djed Mraz izmišljen. Također, moja najstarija kći sada je na prekretnici, kada bi joj daljnje vjerovanje moglo donijeti ismijavanje i maltretiranje u školi”, priznaje Charlotte.
Dr. Rohan Kapitany, profesor znanosti na Sveučilištu Durham, također je sudjelovao u ovogodišnjem istraživanju o Djedu Božićnjaku i djeci, a on zaključuje kako bi roditelji trebali samo procijeniti kada je pravo vrijeme da svojoj djeci kažu istinu o njegovu (ne)postojanju.
„Ne postoji najbolje vrijeme da se djeci kaže istina o Djedu Mrazu, baš kao što ne postoji ni za razgovor o seksu. Djeca će sama doći do zaključaka, ovako ili onako. Što se tiče toga kada… to je onda kada roditelju ima smisla, i tako da dijete ne bude zadirkivano od vršnjaka jer vjeruje kad većina njegovih vršnjaka ili razreda ne vjeruje“, poručuje dr. Kapitany.
U čemu je trik?
Tvrdi kako je trik u tome da se djecu uputi na to da, iako oni sada znaju istinu, i dalje, za mlađu braću ili sestre, pomognu čuvati blagdansku čaroliju. Doktor smatra da to tada postaje svojevrsni „obred prijelaza”, a naglašava kako na to ne treba gledati kao na gubitak vjere nego stjecanje odgovornosti i, na neki način, odraslijeg znanja.
Alyssa Blask Campbell, stručnjakinja za emocionalni razvoj i autorica bestselera Big Kids, Bigger Feelings: Navigating Defiance, Meltdowns and Anxiety to Raise Confident, Connected Kids, slaže se da Djed Mraz nije tradicija koja je jednako velika, odnosno bitna za svako dijete.
„Ne postoji jedan pravi trenutak da se djetetu kaže istina o Djedu Mrazu. Obitelji to rade različito, i to je u redu. Većina djece to sama shvati. Kako ulaze u srednje djetinjstvo, otprilike između pete i dvanaeste godine, vršnjaci postaju glavni izvor informacija, a mozak se okreće logici, uspoređivanju i društvenoj svjesnosti. Počinju slagati dijelove slike puno prije nego što roditelji ikad sjednu i objasne”, pojašnjava stručnjakinja.
Kako kaže dalje, jednom kada dijete shvati istinu, normalno je da će se u njemu pobuditi veliki osjećaji i možda neke negativne emocije od kojih ga roditelji žele zaštititi.
„Trenutci poput ovoga postaju vježba za djecu i njihovo procesuiranje emocija. Djeca uče kako prepoznati svoje osjećaje i emocije, imenovati ih i proživjeti ih uz podršku roditelja”, nastavlja Blask Campbell.
Savjeti stručnjaka
Ako se dijete osjeća prevareno, najvažnije i najbolje što roditelj može učiniti jest ostati smiren, potvrditi taj osjećaj i otvoreno razgovarati o njemu. Campbell savjetuje pružanje podrške, ali i otkrivanje istine.
„Djed Mraz je nešto što mnoge obitelji prakticiraju ne bi li tradiciju i čaroliju blagdana održali što duže. Stoga bi dobar početak razgovora s djecom mogao ići u smjeru da roditelji priznaju kako su istinu od njega tajili jer im je bila zabavna te im je pomogla omogućiti još magičnije blagdane”, savjetuje stručnjakinja.
Dr. Amanda Gummer, dječja psihologinja, također smatra kako je najbolje pustiti da djeca istinu otkriju svojim tokom.
„Većina djece sama otkrije istinu oko sedme ili osme godine, kada njihovo razmišljanje postaje logičnije i počnu uspoređivati priče s dokazima iz stvarnog svijeta. Najzdraviji pristup je slijediti dijete“, poručuje te nadodaje da, ako postavljaju izravna pitanja, to je obično znak da su spremni za iskren, ali „nježan“ razgovor.
„Nije štetno uživati u tradiciji Djeda Mraza. Za mlađu djecu to je dio maštovite igre. Problemi mogu nastati ako roditelji udvostruče napore sa sve složenijim pričama kada dijete očito sumnja. To može narušiti povjerenje“, kaže dr. Gummer te nadodaje kako je najgore za dijete ako mu se istina taji, a njegovi školski kolege već znaju.
„Djeca u istom razredu često dođu do ove faze u različito vrijeme. Važno je podržati vlastito dijete da shvati ono što je čulo i uvjeriti ga da obitelji stvari rade različito”, poručuje.
Za većinu djece prijelaz je gladak i pozitivan, osobito kada se provodi s toplinom i iskrenošću. Cilj nije objaviti vijest u određenoj dobi, nego pomoći djeci da prijeđu od vjerovanja u čovjeka do razumijevanja duha Djeda Mraza na način koji im i dalje djeluje posebno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....