Nutricionistica Šimić o velikom zaokretu oko prehrane: ‘Postoji bolji model, piramida nije korištena 15 godina. A ovo je najveći nedostatak...‘

Dok neki stručnjaci hvale naglasak novih američkih smjernica na proteinima, zdravim mastima i "stvarnoj hrani", drugi kritiziraju davanje prioriteta crvenom mesu i zasićenim mastima zbog rizika za srce. Pod vodstvom administracije predsjednika Donalda Trumpa i ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr., američka vlada je novi dokument predstavila kao dio svoje agende "Make America Healthy Again" (MAHA). Objavili su, kako navode, "rat dodanom šećeru" te Amerikancima jasno poručuju da jedu pravu, cjelovitu hranu.

Zaokret kakav nije viđen desetljećima, nova piramida ruši sve što smo mislili da znamo o hrani!

Što znače ove promjene?

U žarištu ove prehrambene rasprave svoj je komentar dala i Ivana Šimić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Komentirala je što znače ove promjene ne samo za Amerikance, nego i za prehrambene politike kod nas. Ivana Šimić je nutricionistica u uredu Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, koji vodi profesorica i prva dama Sanja Musić Milanović.

"Piramida kao vizualni alat nije korištena više od 15 godina, a model tanjura MyPlate pokazao se znatno praktičnijim u svakodnevnoj primjeni. Ljudi lakše razumiju poruku kad vide konkretan obrok, a to je da polovicu tanjura trebaju činiti povrće i voće, četvrtinu bjelančevine i četvrtinu žitarice, uz manju porciju mliječnih proizvoda sa strane", objašnjava Šimić.

Piramida, prema njezinu mišljenju, djeluje pomalo nostalgično, ali nije nužno i funkcionalno rješenje.

"Umjesto povratka na starije vizuale, bilo bi učinkovitije dodatno usavršavati MyPlate i prilagoditi ga novim znanstvenim spoznajama, bez stvaranja konfuzije kod potrošača", smatra nutricionistica.

PIRAMIDA PREHRANE

Najveća promjena su proteini, šećeri i alkohol

Jedna od najvećih promjena odnosi se na bjelančevine za koje je preporučeni dnevni unos povećan s dosadašnjih 0,8 na 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase.

"Što se tiče šećera, za djecu mlađu od deset godina preporučuje se potpuno izbjegavanje dodanog šećera, a za stariju djecu i odrasle ograničava se na najviše deset grama po obroku, što odgovara otprilike dvjema čajnim žličicama."

Promjena je vidljiva i kod alkohola, naglašava Šimić. Dok su prijašnje smjernice dopuštale jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, nove preporuke napuštaju takve brojčane granice te savjetuju manju konzumaciju alkohola radi boljeg cjelokupnog zdravlja.

Održivost - propuštena prilika

U usporedbi s europskim i hrvatskim prehrambenim smjernicama, američke smjernice i dalje gotovo u potpunosti izostavljaju dimenziju održivosti. To je, smatra Šimić, jedan od njihovih najvećih nedostataka.

"Europske smjernice jasno povezuju zdravlje ljudi sa zdravljem okoliša, kroz veći udio biljnih namirnica, umjereniju konzumaciju mesa, sezonalnost i lokalnu prehranu. U američkim smjernicama taj aspekt nije sustavno integriran", ističe.

Takav pristup, dodaje, propušta priliku da prehrambene preporuke postanu alat koji istodobno doprinosi javnom zdravlju i dugoročnoj održivosti prehrambenog sustava.

Ivana Šimić, nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, foto: Privatna arhiva

Naglasak na životinjskim izvorima hrane

Iako nove smjernice naglašavaju kvalitetu hrane i sugeriraju izbacivanje visoko prerađenih proizvoda, Šimić primjećuje da vizualno i tekstualno daju veći prostor životinjskim izvorima bjelančevina i punomasnim mliječnim proizvodima.

"U usporedbi s mediteranskom prehranom gdje su biljni proteini, maslinovo ulje i umjeren unos mesa temelj prehrambenog obrasca, američke smjernice stavljaju jači naglasak na meso, piletinu, jaja i mliječne proizvode", kaže.

U kontekstu američke prehrane, dodaje, to posebno znači smanjenje udjela visoko prerađene hrane, uključujući suhomesnate proizvode i rafinirane proizvode, čija je prisutnost u prosječnoj prehrani vrlo visoka.

To se razlikuje i od hrvatskog modela prehrane u kojem bazu čine žitarice, povrće i voće, uz umjerenu konzumaciju mesa.

"Takav raspored nije samo nutritivno opravdan, nego je i kulturno i ekološki održiviji."

Ilustrativna fotografija

Yuliya Furman/alamy/profimedia/Yuliya Furman/alamy/profimedia

Visoko prerađena hrana - dobar fokus, ali bez jasnih alata

Pozitivan pomak Šimić vidi u snažnijem naglasku na ograničavanje visoko prerađene hrane, no upozorava da bez jasne definicije taj cilj ostaje teško provediv.

"Problem je što još uvijek ne postoji precizna i službena definicija visoko prerađene hrane, a to otežava njezino uključivanje u konkretne prehrambene politike", objašnjava.

Činjenica je, naglašava Šimić, da takvi proizvodi čine između 50 i 60 posto ukupnog energetskog unosa u prosječnoj američkoj prehrani, ali i u dijelu europskih zemalja, uključujući Hrvatsku.

"Treba uzeti u obzir i činjenicu da se mnogi potrošači oslanjaju na visoko prerađenu hranu zbog cijene, dostupnosti, dugog roka trajanja, praktičnosti i mikrobiološke sigurnosti. Ako se takva hrana ograničava bez istodobne ponude pristupačnih i praktičnih alternativa, posebno se ugrožavaju socio-ekonomski ranjive skupine."

Okruženje koje podržava promjene

Na kraju, Šimić naglašava da prehrambene smjernice same po sebi nisu dovoljne ako nisu praćene politikama koje olakšavaju njihovu primjenu.

"Nije dovoljno samo promijeniti vizual ili pooštriti preporuke. Potrebno je stvoriti okruženje koje podržava zdrave izbore cijenama, dostupnošću i obrazovanjem", kaže.

Kao primjer navodi hrvatske smjernice koje su integrirane u školski sustav prehrane i povezane s europskim politikama.

"Restriktivne preporuke bez podrške teško su provedive. Dugoročno poboljšanje javnog zdravlja zahtijeva jasne poruke, razumljive alate i sustav koji omogućava ljudima da te preporuke doista i slijede."