Zdravstvene statistike kažu kako više od 46 posto stanovnika Hrvatske ima povišen krvni tlak, što bi, prema medicinskim kriterijima, značilo brojke na tlakomjeru više od 140/90 mmHg. Mnogi uz promjenu životnih navika i kombinacije lijekova uspijevaju tlak održati u granicama normale, no dijelu bolesnika s hipertenzijom ni jedna terapija ne pomaže. To bi se moglo promijeniti u skoroj budućnosti. Naime, američka tvrtka CVRx objavila je ohrabrujuće prve rezultate trogodišnjeg kliničkog ispitivanja svojeg “pacemakera” za tlak Rheosa, uređaja koji bi u budućnosti mogao pomagati baš onima kojima, zbog najrazličitijih razloga, lijekovi i druge terapije ne pomažu kod hipertenzije.
Rheos sustav za terapiju hipertenzije temelji se na prirodnim tjelesnim mehanizmima, točnije na tzv. barorefleksu ili baroreceptorskom refleksu. Izraz barorefleks opisuje brz tjelesni odgovor na promjene u krvnom tlaku. Radi se o fiziološkim mehanizmima koji “osjećaju” promjene u tlaku i na taj ga način kontroliraju. Taj prirodni sustav uglavnom je lociran u mozgu, ali i u stjenkama karotida, krvnih žila u vratu koje opskrbljuju mozak krvlju.
Baroreceptori pomažu
U karotidama su i senzori za tlak, baroreceptori. Oni “mjere” i prijavljuju mozgu visinu tlaka, a ovaj ih pak uspoređuje s potrebama tijela. Ako senzori mozgu dojave da je tlak viši od potrebnog, on će poslati signale u druge dijelove tijela, srce, krvne žile i bubrege, da tlak treba spustiti.
Rheos sustav djeluje na taj mehanizam. Sastoji se od generatora električne energije, ustvari baterije koja se, poput pacemakera, ugrađuje ispod kože, kod ključne kosti. Uređaj je tankim žicama s električnim kontaktima na kraju povezan s lijevom i desnom karotidom. Programira uz pomoć računala i prilagođava potrebama pacijenta.
I za zatajenje srca
Prema podacima o kliničkim ispitivanjima iz CVRx-a, ovaj sustav do sada je ugrađen 116 ljudi u SAD i Europi. Najnoviji rezultati stižu iz četiri europska centra, a radi se o 16 pacijenata koji već tri godine imaju Rheos - kod 56 posto njih uređaj je postigao pad tlaka za 20 mmHg, a 38 posto ispitanika ima tlak niži od 140 mmHg, dakle normalan.
Liječnici su ipak oprezni u procjenama jer smatraju da treba proći dosta vremena da se vidi dugotrajni efekt ovog sustava, kao i eventualne nuspojave. Najveća mu je mana, trenutno, to što se ugrađuje kriruški, što “baterija” ima rok trajanja, a nije zanemariva ni cijena koja se, uračuna li se kirurški zahvat, trenutno kreće oko 20.000 eura pa se isplati samo u slučajevima kada doista ništa drugo ne pomaže u regulaciji tlaka.
Ipak, tehnologija bi s vremenom mogla postati jeftinija, što bi omogućilo znatno širu primjenu.
Uz to, Rheos bi u budućnosti mogao pomagati i onima koji boluju od kroničnog zatajenja srca. CVRx u SAD-u i Europi upravo priprema kliničko istraživanje na više od 500 takvih pacijenata.